PROFILE XEFE SUKU DATO-RUA

I. IDENTIDADE XEFE SUKU

Naran                          : Gaudencio Pereira

Edukasaun Literaria    : Secundaria

Pozisaun                     : Xefe do Suco

Nú Telefone / wa        : 75470924

Email                           : –

Religiaun                     : Katolik

II. PROFILE SUKU

A. INTRODUSAUN

Agradese ba aman Maromak fo ona  tempo no is moris nia mai atan hau, bele halao ona k’nar hanesan sekretaris adminatrasaun suku nian durante ne’e, no mos fo nafatin matak malirin ba ami nia konsellu do suku Dato-Rua no ba funciorio apoiu adminatrasaun suku Dato-Rua ne’ebe mak haknar an iha servisu fatin suku ida ne’e, oinsa atu bele halao atendemento ba komunidade  ho estado no rai ida ne’e nian ho diak no hakmaktek.

No mos haraik nafatin bensaun ba ami nia Preparasaun profile suku Dato-Rua nia nafatin lao ho diak to’o remata.

            Profile suku ida ne’e lao tuir orientasaun ne’ebe mak ami hetan husi Diresaun Servisu Portal Municipal fo mai ami atu prepara profile suku ne’e, ne’ebe ami halao tuir  servisu ne’ebe mak fo mai tuir Prepaparasaun  ne’ebe mak iha .

Husi parte primeiro sei prense Profil xefe suku. Segundu Profile suku, Terseiro Mapa Suku,Quarto Istoria Suku, Quinto Area Geografika Topografiku, Sesto Divisaun Frontera, Setimo División Suku, Oitavo Total Populasaun tuir dadus 2025 (kria tabela), Novemo Organograma Suku (Naran kompletu, edukasaun literaria, pozisaun no foto koloridu) Desimo Deskrisaun servisu (Job Description) Onze Prepara Dadus, Doze Dadus Finanseiru (Transfrensia Pública 2025) Treze Kria Tabela Lista Fasiliade / Ekipamentos.

 Karik ho preparasaun ba profile suku Dato-Rua nian ida ne’e sedauk kompleto, ami hein orientasaun ruma/ no fo hanoin ruma husi ami nia Xefi Seksaun sira, bele halo kompleto  liu tan no diak liu tan.

Agradese ba  ami nia Profile Suku Dato-Rua nian ne’ebe mak prepara ona iha tempo badak, oinsa bele kompleta servisu husi Suku ba Posto ba Municipio to’o Nacional . Obrigado Wain.

Dato-Rua……./……./2026

Prepara Profile suku

Husi

(João Antonio Gomes)

Sekretaris Administrasaun Suku

 B. BAZE LEGAL

  • Konsellu do suku servisu ho baze legal (Lei no 9/2016)
  • Pessoal Apoiu Administrasaun suku baze legal (Lei no 81 / 2023 de 11 de Outobru)
  • Iha suku Dato-Rua iha baze legal ne’ebe mak forte tebes husi beila nia tempo to’o ohin loron. Suku Dato-Rua  hahu husi nia beila sira nia tempo moris kedas ho nia edentidade rasik hanesan nia Origen  ka Kultura ne’ebe katak molok okupasaun kolonialismo iha Timor-Leste liu husi edentidade ne’ebe hari ho nia objetivo katak suku Dato-Rua moris husi Origen ida.
  • Atu moris nudar komunidade ne’ebe iha paz no stabilidade beialan sira mos kuda regulamento ne’ebe sira publika liu husi ceremonia ritual tara bandu.
  • Ho nune depois povo Timor hetan ukun-an ho nia lei rasik no mos lei inan artigo 2 Alinea 4 estado rekoinese valoriza Normas no lisan rai Timor nian ne’ebe laos kontra lei inan mos legislasaun seluk tan ne’ebe kolia kona ba lisan no toman.   

C. VIZAUN NO MISAUN.

  • Viziaun Sosiedade suku Dato-Rua iha Kapasidade atu hari, suku hodi hadia kualidade moris no moris ne’ebe boot liu iha sosiedade rurál ho stablidade sosial, ekonómika no ambiental.
  • Iha suku Dato-Rua sei implementa valor familia nian atu nune’e dezempeñu Dezemvolvemento nian bele foka liu ba partisipasaun, atu nune sosiadade bele sente servisu estado / konsellu do suku nian.

VIZAUN SUKU DATO-RUA NIAN

  • Iha nia moto ne’e hatete.
  • nia ezistensia nu’udar baze ba RDTL nia indepensia no hametin suku nia pozisaun nu’udar Subjeto Dezemvolvemento.
  • Sidade suku Dato-Rua : iha sosiedade legál ida-ne’ebe iha ninia potensia tomak iha sistema estado/ konsellu suku.
  • Partisipasaun : atu halo planu ba komunidade rurál sira no atu promove sira nia kresimentu iha partisipasaun sosial.
  • Ekonomia : hanesan ekonomia sira ne’ebe sai parte sosiedade nian no bele jere didi’ak husi sosiedade iha maneira modernu, liuliu liuhusi uza teknolojia iha agrikultura iha área degradasaun ambientál no moris sosiál nian.
  • Misaun Moto Suku Dato-Rua halao deklarasaun oioin, ne’ebe suku tenki halao nudar forma vizaun ida – ne’ebe kumpre hodi nune’e bele hetan buat ne’ebe sira hatete ka hein iha tinan 7 (hitu) nia laran.
  • Deklarasaun vizaun ida ne’e publika iha misaun suku nian, atu nune’e bele hala’o operasaun ka funsiona hanesan kontaminasaun vizaun misaun nian, iha utilizasaun aprosimasaun partisipativu ida tuir mai no ho konsiderasaun ba potensiál no nesesidade sidade suku Dato-Rua Nian.

MISAUN HOTU-HOTU HUSI SUKU DATO-RUA HANESAN TUIR MAI:

  • Aumenta konstrusaun infraestrutura estratéjika iha suku nian, iha dalan ne’ebé koerente hodi suporta ekonomia iha suku nian bazeia ba eskala prioridade.
  • Hasa’e kresemento ekonónomiko liu husi aumenta krexemento no aumenta krexemento  iha agrikultura indústria ki’ik no médiu – kompleksu indústria mikro – kompleksu.
  • Motiva edifisiu no manutensaun ba edifisiu sira tuir sira – nia potensialidade.
  • Hari sinerjia iha hau nia parseiru sira nia laran, importánsia governu mundiál nian ba negósiu sosiedade nian.
  • Establese padraun moris ba direitu sosiedade ida – ne’ebé bazeia ba direitu mak edukasaun saúde ba nesesidade ai-huun públiku nian no krisaun pás no dame iha sosiedade no suku nia laran.
  • Kria estado di’ak bazeia ba transparénsia hodi servisu públiku iha fatin di’ak no suku nia laran.

D. TAREFA SERVISU SUKU.

  • Tarefa servisu iha suku ida ne’e tara bandu husi 20 Dezembru 2024 ate 2025 lao ona ho susesu
  • Tarefa Servisu ba konsellu suku no konsellu de aldeia sira sempre lao ho susesu ba limpeza zeral kada loron sesta.
  • Tarefa servisu ba Pessoal apoiu administrasaun sempre halao servisu tuir tempo ne’ebe mak dertmina.

III. MAPA SUKU.

Mapa suku Dato-Rua

IV. ISTORIA SUKU DATO-RUA.

A. Kultura Suku.

  • Kultura suku Dato-Rua mai ho nia origen rasik, husi beiala nia tempo  to’o ohin loron, suku Dato-Rua iha Lian Tetun Terik, suku Dato-Rua hare parte kultura iha mos fetosan ho uma mane / ho lian tetun terik malun ho fetsawa.
  • Iha parte lia mate husi kultura suku Dato-Rua la fo todan ba oan feto sira tenki lori karau ou fahi / maibe iha konsesnsia rasik, oan mane sira mos hanesan.
  • Katak ho lia mate ne’ebe mak iha hosi oan sira hamutuk ho fam uma lisan ida ne’e nian, sei tau hamutuk osan lori selu debe/sasan sira ne’ebe mak durante loron 2/3 nia laran lori uza ba mate refere.
  • Parte kultura hafolin feto iha suku Dato-Rua.
  • Tuir kultura hosi oan mane ba hafolin/ fo folin ba feto foun hare mos hosi domin ne’ebe mak mosu, karik domin mosu ba hosi parte manbae kemak makasae ho fatuluku ho parte ne’ebe mak oan feto kaben sai, husi familia parte kultura suku Dato-Rua Prontu tau Osan hamutuk lori sai nia fetosan mai fali lisan suku Dato-Rua Nian.
  • Tuir kultura oan mane ho oan feto domin mosu iha suku Dato-Rua Nia laran/bairu laran hosi parte oan  mane nafatin fo folin ba parte oan feto iha suku laran, lori respeitu kultura suku nian husi beila nia tempo to’o ohin loron husik hela ba zerasaun suku Dato-Rua, nia siknifika katak hosi parte rua nafatin hare / halo kultura husi parte mane ho feto ninian. Ba parte labarik husi parte rua nafatin tau matan tamba hare liu ba uma lisan ne’ebe mak mesak maun ho alin feton ho nan.
  • Parte husi oan feto domin mosu ba mane husi parte manbae, kemak, makasae, ho fataluku, / husi parte ne’ebe mak hafolin feto lori ba nia lisan, kultura husi suku Dato-Rua la fo lisensa ba nia oan feto atu sai/tuir mane nia kultura tamba ne’e husi kedas beila nia tempo to’o ohin loron, tamba hare ba parte direitu iha uma lisan nia laran oan mane ho oan feto direitu hanesan deit.
  • Hare ba fo folin husi mane foun mai oan feto la iha obrigasaun husi parte familia oan feto, ho konsensia rasik husi familia mane foun ninian, katak tuir kultura ho lisan nafatin respeita malu  fo/lok buah ho malus la siknifika tenki lori ami nia oan feto ba mane foun nia lisan.

 
#. Parte lia koremetan ho lia inagurasaun uma lisan.

Lia koremetan iha suku Dato-Rua, tuir kultura hosi beiala sira nia tempo husik hela to ohin loron, tuir uma lisan ida ne’ebe prontu atu halo koremetan ba nia matebian sira ne’ebe mak mate tau hamutuk iha uma lisan ida ne’e.

# Iha parte 2 (rua) mak uma lisan ida ne’e foti

  • Parte primeru uma lisan ne’e foti hanesan avo hein uma lisan ida ne’e mate, iha tempo badak bele halo kedas lia koremetan hamutuk ho bei oan oan inan aman tiun sira ne’ebe mak mate tau iha uma lisan ida ne’e, iha tempo naruk ho tempo ida ne’e tenki halo koremetan dala ida ho avo uma lisan ne’ebe mak mate.
  • Husi parte segundu halo preparasaun / planu ba lia koremetan ho tempo naruk, ho ida ne’e planu mos ba inagurasaun uma lisan dala ida, katak lia koremetan ida ne’e tenki halo mos husi uma lisan ida ne’e iha tinan ida ne’e, tamba lori halo preparasaun ba inagurasaun uma lisan.

#Halo prepara ba koremetan ho inagursaun uma lisan husi parte primeiru ho segundu:

  • Husi parte primeru hanesan avo feto/ mane uma lisan ne’e mate, husi parte familia uma lisan ne’e prepara karau ho fahi tamba atu halo lia koremetan hamutuk ho tiun tian oan bei oan aman inan ho avo sira ne’ebe mak durante seidauk halo koremetan, husi animal sira ne’ebe mak prepara balun oho ba han no balun prepara lori hein fedsawa husar oan sira. Tamba ho koremetan ida ne’e hanaran koremetan urzensia tamba la iha palnu ho ida ne’e ita husi uma lisan ne’ebe mak halo koremetan ita sei fo ba fetsawa kada uma lisan sei tau osan tuir lia urzensia ninian, dala ruma tau ho $250.00 / $500.00 komforme uma lisan ida ne’e foti desizaun.
  • Husi parte segundu katak lia koremetan mai ho planu husi fimilia uma lisan ida ne’e tenki prepara animal hanesan fahi ho karau, animal balun han no balun prepara fo ba fetsawa ho husar oan sira, tamba ho lia ne’ebe mak planu husi fetsawa sira prepara $1000.00 $1500.00 lori mai fo ba uma mane/ malun
  • Ho lia korementa sira ne’e hotu ona, hakat liu ba inagurasaun uma lisan katak ho inagurasaun uma lisan ida ne’e, tenki prepara mos animal hanesan karau ho fahi ho sasan kik sira seluk, sei prepara husi uma lisan nain ne’ebe atu inagura, tamba durante semana ida nia laran ita nia maluk sira husi fetsawa ho husar oan sira mai han no halo festa hamutuk durante semana ida, no ikus husi animal fahi ne’ebe mak husi lisan nain prepara sei fo kada fetsawa ne’ebe mak fo / soe osan iha uma lisan ida ne’e, fo/ soe ho osan $1750.00 $2000.000. 

B. Lista Uma Lisan Nia Naran Iha Suku Laran

UMA LISAN IHA SUKU DATO – RUA
01Manunut Beibau01Lok Bei Lisu
02Manunut Malae02Mamulak Sarin
03Manunut Bikan03Fokik Dato mane
04Soka Leomalis04Fokik dato Feto
05Bere Bein Loro Saik05Fatsadat Riuk Oan
06Aumuti06Makerek Badaen
07Asu Bein07Lia Nain
08Lok Bau Nuak08Uma Akas
09Bere Bein09Rusan Mane Ikun
10Makae Lulik10Bau Bein
11Duak Hun11Mamulak Walu
12Astalin We’e Sei12Leo Malis
13Mane Neen13Astalin
14Lia Nain14Rusan Uma Fuuk
15Niha’a15Lalis Uma Fuuk
16Lok Bei Mali16Mamulak Lima
17Lok Asa Fara17Kamane
18Niha’a Bei Bura18Leodawan
19Rusan19Lalis Kakaluk
20Rusan Kakaluk20Bei Leki
2020
                                                                     40

V. AREA GEOGRAFIKA

Suku Dato-Rua ho nia Área 31,70 km2
Ho nia pupulasaun iha 2025 total1214
Xefe SukuGaudencio Pereira (Eleisaun 2023)

Dato-Rua (iha lian Tetun Terik) suku ida iha Timor Lorosa’e. Suku ne’e iha Posto Administrativo Fohorem, Municipio Covalima iha tinan 2025 total populasaun hamutuk 1214, Área 31,70 km2  suku Dato-Rua Iha Aldeia 3  mak hanesan 1. Hali-Laran  

2. Fatulidun   

3. Aitos.


TOPOGRAFIKU

Dato-Rua mak sidade  ida iha Posto Administrativo Fohorem Municipio Covalima ho Topografia foho nian ne’ebe aas no be’e ne’ebe mak sulin halo rai matak iha area ne’ebe reprezenta karakteristika jeografia interna Suku Dato-Rua.

VI. DIVISAUN FRONTERA.

 
VII. DIVISIÓN SUKU

VIII. Total Populasaun tuir dadus 2025

IX. Organograma Suku.

X. DESKRISAUN SERVISU (Job Description)

A. Deskrisaun Servisu Xefe do Suku Nian.

1. Xefe Suku iha direitu atu:

  1. Simu dokumentu ida ne’ebé identifika ninia knaar nu’udar Xefe Suku;
  2. Vota proposta sira ne’ebé submete ba deliberasaun hosi Konsellu Suku;
  3. Hetan lisensa servisu, no la lakon remunerasaun ka direitu sira seluk, ba tempu nesesáriu atu dezempeña nia funsaun sira hanesan Xefe Suku;
  4. Simu subsídiu kompensatóriu mensál hodi dezempeña funsaun nu’udár Xefe Suku;
  5. Simu billete prezensa (senha presença) nian ida ba sorumutu Konsellu Suku ida-idak kuandu sira partisipa;
  6. Simu kompensasaun ida kuandu hetan asidente sira durante dezempeñu ba sira-nia funsaun sira; (g) Partisipa iha asaun formasaun ba membru Konsellu Suku ka ba Xefe Suku.

2. Direitu sira previstu iha alínea d), e) no f ) iha númeru anterior ne’e, regula ho diploma Governu nian.

A. Deskrisaun Servisu Sekretraris Administrasaun suku nian:

  1. Prepara planu servisu hó detallu ba periódu tinan ida nian; 
  2. Nudar ezekutor ba asuntu administrativu suku nian (korespondensia, arkivamentu, jestaun patrimoniu no prepara relatoriu sira nakait ho atividades suku ninian)
  3. Garante jestaun Administrasaun sukus funsiona ho diak, bele fornese dadus no informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus
  4. Sai ko-asinante ba levantamentu osan subvensaun públika ba Suku husi banku;
  5. Halo kontrolu ba oficiais tutela, hodi garante submisaun ezekusaun orsamentu suku nomos ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, finalizado no submetidu tuir kalendariu ne’ebé definidu iha Dekreto Lei ne’ebé mak regula kona-ba regras ezekusaun orsamentu Jeral Estadu nian. 
  6. Halo kontrolu ba oficias tutela, hodi garante servisu asuntu sosiais mak hanesan sensibilizasaun no kampaña ba komunidade kona-ba oinsa moris iha ambiente ne’ebé maka saudavel, seguru, edukadu
  7. Halo koordenasaun ho Diresaun Servisu Munisipais, wainhira iha failansu ka asuntu tekniku ruma nakait ho ezekusaun orsamentu suku ninian.
  8. Prepara no organiza reuniaun ordináriu no estraordináriu Konsellu Suku no garante funsiona ho diak
  9. Relata atividades semanalmente ba iha Xefe Suku nudar superior ierarkiku subordinadu.
  10. Prepara ka kordena preparasaun relatorius relasiona ho atividades suku nian
  11. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  12. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi xefe suku tutela.

B. Deskrisaun Servisu Administrasaun suku nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Nudar ezekutor ba asuntu administrativu suku nian (korespondensia, arkivamentu, jestaun patrimoniu no prepara relatoriu nakait ho atividades suku ninian)
  3. Garante jestaun administrasaun suku funsiona ho diak, bele fornese dadus no informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus
  4. Implementa no atualiza fulan-fulan informasaun iha Sistema Integrado de Informasaun Jestaun dadus sukus no aldeia (SIIGSA)
  5. Atualiza fulan-fulan monografia no demografia suku nian
  6. Garante sede suku funsiona tuir orariu servisu ne’ebé vigora
  7. Prepara ajenda no minutas ba enkontro konselu suku
  8. Promove konsultasaun ba komunidade sira kona-ba asuntu ho interese jerál liuliu iha matéria kona-ba planeamentu no dezenvolvimentu komunitáriu; 
  9. Prepara no ezekuta Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu;
  10. Halo koordenasaun ho sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho asuntu administrasaun suku ninian.
  11. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.
  12. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  13. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi sekretariu Adminsitarsaun Suku nudar superior irarkiku  subordinadu. 

C. Deskrisaun Servisu Finansas suku nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Sai ko-asinante ba levantamentu osan subvensaun públika Suku nian husi banku;
  3. Halo jestaun operasionál ba osan suku nian   
  4. Prepara kontabilidade no rejistu sira atu garante transparénsia no jestaun di’ak husi subsídiu públiku ba Suku.
  5. Prepara relatoriu ezekusaun orsamentu suku, relasiona ho ezekusaun subvensaun públika nomos ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, finalizado no submetidu tuir kalendariu ne’ebé definidu iha Dekreto Lei ne’ebé mak regula kona-ba regras ezekusaun orsamentu Jeral Estadu nian. 
  6.  Halo koordenasaun ho Sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho ezekusaun orsamentu suku nian.
  7. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.
  8. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  9. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi Sekretariu Adminsitarsaun Suku nudar superior irarkiku subordinadz

Deskrisaun Servisu Ofisial Asuntu Sosial nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Implementasaun atividades sosializasaun iha area cultura, ekonomia, politik, ambiente, desporto komunitariu, nsst.
  3. Fo’o apoio ba atividades kampanha asaun promosaun ba estilu moris ne’ebé saudável ba membru sira husi Suku no halo sensibilizasaun ba nesesidade prevensaun ba moras hanesan dengue, kólera, meninjite, diareia, malária, SIDA, no  tuberkuloze;
  4. Hala’o asaun sensibilizasaun no mobilizasaun husi Suku nia membru sira kona-ba:
  1. importánsia husi saúde maternu-infantil
  2. importansia partisipa iha kampaña vasinasaun;
  3. halakon violénsia doméstika iha komunidade nia laran;importánsia husi eskola ba labarik no kombate abandonu eskola;
  4. tuir prátika di’ak kona-ba ijiene no te’inhahán;
  1. Habelar no estimula partisipasaun hosi membru komunidade sira iha programa solidariedade no protesaun sosiál ne’ebé Estadu no Munisípiu sira hala’o;
  2. Realiza asaun hodi mobiliza membru sira husi komunidade atu partisipa iha atividade edukasaun sívika, edukasaun eleitorál no iha atu eleitorál no referendáriu sira;
  3. Hala’o asaun resenseamentu agríkola no pekuáriu iha Suku ho koordenasaun ho servisu Administrasaun Lokál;
  4. Halo planu, organiza no hala’o asaun edukasaun sívika ambientál no kampaña rekolla lixu no limpeza iha tasi-ibun, parke no floresta;
  5. Servisu hamutuk ho Administrasaun Estadu iha asaun kuda ai-oan;
  6. Komunika ba entidade kompetente sira kona-ba problema ambientál ne’ebé iha liu-liu
  1. área poluisaun, zona erozaun rai ka tesi ai;
  2. Prepara plano ba mediasaun husi disputa no konflitu entre ema, família ka aldeia no fó kontribuisaun hodi hadi’a kondisaun moris husi populasaun sira no ba progresu sósiu ekonómiku husi país nian.
  3. Fo’o atendimentu komunidade ligado ho pagamentu subsidiu ba ferik no katuas, nsst
  4. Asegura katak manten base dados relasiona ho atividades social atu bele fahe informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus
  5. Halo koordenasaun ho Sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho asuntu sosiais suku ninian.
  6. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.
  7. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  8. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi Sekretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu. 

B. Deskrisaun Servisu Konsellu Suku Nian

Suku sira, durante tempu naruk iha istória, iha funsaun determinante atu preserva ita-nia identidade kulturál no atu mobiliza ita nia komunidade lokál sira atu hala’o esforsu koletivu ba rekonstrusaun nasionál. “Liu husi funsaun importante sira ne’ebé refere ona, Suku sira iha funsaun determinante mós atu mobiliza ita-nia komunidade lokál sira atu hala’o projetu sira ho interese koletivu, atu preserva pás no estabilidade sosiál, atu rezolve disputa no konflitu entre ema, família ka aldeia, no atu fó kontribuisaun hodi hadi’a kondisaun moris husi populasaun sira no ba progresu sósiu ekonómiku nasionál husi pais nian.”

  1. Fó kontribuisaun ba unidade husi membru komunidade sira no ba unidade nasionál;
  2. Garante pás no armonia sosiál husi komunidade;
  3. Promove rezolusaun ba konflitu no disputa sira ne’ebé mosu iha komunidade nia laran     ka entre Aldeia sira husi Suku;
  4. Defende, garante no promove uzu no kostume tradisionál sira husi komunidade;
  5. Defende no reprezenta interese jerál sira husi komunidade;
  6. Promove bem-estar [kondisaun moris di’ak] no dezenvolvimentu umanu husi membru sira husi komunidade;
  7. Servisu Hamutuk ho órgaun no servisu sira husi Administrasaun Públika iha lala’ok husi interese públiku iha komunidade nia laran;
  8. Promove dezenvolvimentu sósiu ekonómiku Husi komunidade, haree ba igualdade jéneru;
  9. Tau matan ba jestaun di’ak ba rikusoin komunidade nian.

XI. PREPARA DADUS.

a. Monografia


b. Demografia.

C. Mortalidade.

    Nú    Naran    Sexu    Data Moris    Data Mate    Suku    Aldeia  Posto Adm    Obs
FM
1.Faustina GermanaF 15/04/194612/02/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
2.Martina GermanaF 01/01/194816/02/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
3.Anjelina da LuzF 01/01/194624/04/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
4.Alberth E.S. do Nacimento M13/12/201904/07/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
5.Luiza AmaralF 21/05/194612/09/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
6.Julmira SoaresF 01/01/194407/12/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 

d. Natalidade

    Nú    Naran    Sexu    Data Moris  Suku  AldeiaPosto Adm  Obs
FM
1.Febriana Ifania KeiraF 24-02-2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
2.Fabia M FerreiraF 15/02/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
3.Sofia M. De JesusF 24/03/2025Dato-RuaAitosFohorem 
4.Arjento Ifandi Amaral M24/04/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
5.Felicia BarrosF 06/05/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
6.Divino Calem M29/05/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
7.Bracamijo de Araujo M15/06/2025Dato-RuaAitosFohorem 
8.Titania Gonsalves PereiraF 15/07/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
9.Maizel Azal de Araujo M26/07/2025Dato-RuaHali-LaranFohorem 
10.Agustina PintoF 07/08/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
11.Novandio Carvalho M11/05/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 
12.Ferdiano Dos Santos M15/12/2025Dato-RuaFatulidunFohorem 

e. Vuneravel

AldeiaSukuTotalTotal Dadus Vuneravel
MF
1.Hali-Laran  Dato-Rua49857
2.Fatulidun20626
3.Aitos11920
Total7036103

 
f. Defisiensia

    Suku      AldeiaTipu DefisiensiaTotal Difisiensia
MatanTilunFisikuMental
Sexu
MFMFMFMF
Dato-RuaHali-Laran4410461222
Fatulidun004013019
Aitos6200512824
Total10650101031155
Total Difiesiensia1652014

g. Dadus bazeia ba idade.

h. Idozus

AldeiaSukuTotalTotal Dadus Idozus
MF
1.Hali-Laran  Dato-Rua223052
2.Fatulidun91221
3.Aitos222547
Total5367120

I. Martires da Patria

AldeiaSukuTotalTotal Dadus Martires
MF
1.Hali-Laran  Dato-Rua448
2.Fatulidun224
3.Aitos112
Total7714

j. Veteranos

AldeiaSukuTotalTotal Dadus Veteranus
MF
1.Hali-Laran  Dato-Rua628
2.Fatulidun202
3.Aitos202
Total10212

k. Bolsa da Mae.

AldeiaSukuTotalTotal Bolsa Da Mãe
MF
1.Hali-Laran  Dato-Rua268
2.Fatulidun156
3.Aitos336
Total61420

L.Ekipamentu Elektroniku

Naran Ekipamento ElektronikMerekNú Serie
1.KomputadorDell06018
2.KomputadorHp12199
3.KomputadorHp00995
4.KomputadorHp00996
5.PrinterEpson01109
6.PrinterHp05985
Total6

M.Ekipamentos Eventarius

Naran Ekipamento InventariuQuantidadeFontes
1.Meza Laci3Pnds
2.Meza Bo’ot1Logistic Municipio
3.Kadeira Plastik60Pnds
4.Kadeira Ai3Logistic Municipio
5.Armariu Rak2Pnds
7.Kadeira Ai2Pnds
8.Kadeira Sofa Servisu1Pnds
9.Motorizada Verza1Mae
10.Motorizada Revo1Mae
Total                            74

Foto Atividade sira :

Anexa mos nia file PDF (bele asesu tuir mai)

Pontu Vokal :

  1. Marcos Gusmao, Lic.Eco, M.Gest

© 2026 Autoridade Munisipal Covalima