Jeografia
Covalima mak hanesan munisípiu ida husi Timor-Leste, lokalizado iha parte este, ne’ebé halo fronteira ho Munisípiu Ainaro (este), Tasi Mane (sul), Indonésia (oeste) no Munisípiu Bobonaro (norte). Munisípiu referido iha postu administrativu 7 : Fatululic, Fatumea, Fohorem, Maucatar, Suai, Tilomar no Zumalai, ne’ebé inklui 30 suku.
Demográfikamente, Covalima iha total de populasaun hamutuk 68,863 (projesaun 2019) no densidade populasaun mak 57,06 ba área 1,206.66 km2. Grupu de populasaun ida ne’e, koalia lian : Tetun, Tetun Terik, Bunak no Kemak.
Toponomia
Hanesan mós ho munisípiu seluk, Covalima mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. Tuir istória ne’ebé haktuir husi ema Suai katak, etimologikamente “Covalima” mai husi liafuan tetun terik, ne’ebé signifika: Coba lima, “Coba” kata dadebuk ka fatin tau mama (malus, bua), no “lima” signika liurai nian oan feto nain lima husi Reino Fohoren Nutetuk. Maibe tuir aspektu ukun nain ka autoridade tradisional “Covalima” reprezenta liurai lima ne’ebé ukun iha area covalima hanesan: Reino Camnasa, Fohoren, Suai, Maucatar no Reino Taromana.
Istoria
Tuir istória, antes Portugues sira estabelese sira nia autoridade iha rai Covalima, iha rai ne’e iha ona autoridade tardicional ne’ebé ukun . Quando Governo portugues introdús sira nia autoridade, liu husi Governador Antonio Coelho Guerreiro iha tinan 1698, komeça halo intervensaun ba autoridade tradisional sira iha Timor inklui iha rai Covalima. Iha loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador ne rasik estabelese 11 Distritu, Covalima/Camnassa no Raimean mos sai hanesan reino ne’ebé hola parte iha Distritu de Dotik ho nia sede iha Alas. Liu tiha segunda Guerra Mundial, Governador Oscar Ruas muda komando militar ne’e transforma fali ba Circuscriação Civil ho nia sede iha Fohoren, maibe tanma tanba ekonomia la permite, liu tiha tinan hira, Covalima tama hamutuk fali ho Distritu Bobonaro. Iha tempu okupasaun indonesia, Covalima mantem hanesan Distritu no ikus mai sai munisípiu.
Klima
Em termos de klima, fahe ba epoka rua : epoka bai-loron, ne’ebé hahu husi fulan julho too setembro no epoka udan hahu husi novembro to junho. Rejistu udan hatudu katak, iha outubro iha temperatura aas, 29c no iha setembro iha temperatura ne’ebé ki’ik liu, 12c. Mudansa klimatika afeta maka’as iha Covalima. Iha tempu bai-loron, provoca rai manas, liu-liu iha area kostal nune’e afeta ba preservasaun be’e menus, no wainhira rai maran no tempu udan, acontece inundasaun.
Pontu Interese
Pontu interese husi munisípiu Covalima mak : Tasi Suai Loro, Fonte de gás, etc
Karakteristiku Terenu :
Munisípiu Covalima iha karakterístiku terenu ne’ebé oioin, kompostu husi foho, planaltu, no mós tasi-ibun ne’ebé luan. Karakterístiku jeográfiku sira-ne’e fahe ba kategoria balu tuir mai ne’e:
- Zona Foho
Parte norte husi munisípiu ne’e, ne’ebé halo fronteira ho Bobonaro no Indonézia (West Timor), domina ho foho ne’ebé aas no luan.
Topografia: Terenu ne’ebé nakdulas, lerek, no rai-lolon ne’ebé aas.
Vantajen: Fatin ne’e apropriadu tebes ba agrikultura nian, liuliu ba kafé no ai-fuan sira ne’ebé presiza klima malirin.
2. Zona Tasi-Ibun (Plains of the South Coast)
Covalima konhesidu ho ninia kosta súl ne’ebé luan no mahar, liuliu iha área Suai no mós arredores.
Terenu: Rai-tetuk ne’ebé luan (lowlands).
Potensiál: Área ne’e mak sai sentru ba produsaun hare (natara) tanba rai-tetuk ne’ebé bo’ot. Alende ne’e, iha mós potensiál boot ba dezenvolvimentu infraestrutura tanba terenu ne’ebé la nakdulas.
3. Hidrografia (Mota)
Terenu iha Covalima mós influensiadu husi mota boot balu ne’ebé suli husi norte ba súl, hanesan:
Mota Tafara: Mota ne’ebé importante tebes ba irrigasaun no vida moris populasaun nian.
Karakterístiku: Iha tempu udan, mota sira-ne’e bele lori bee-boot (be-sa’e) tanba volume bee ne’ebé boot husi foho sira.
4. Rekursu Naturál no Jeolojia
Terenu Covalima nian mós iha karakterístiku jeolójiku ne’ebé úniku:
Mina-Rai (Petróleo & Gás): Iha área balu iha tasi-ibun, iha fatin ne’ebé mina suli sai rasik husi rai (natural oil seeps), ne’ebé hatudu potensiál rekursu minerais ne’ebé boot iha terenu laran.
Divizaun no Luan Area Area Administrativa
Municípiu Covalima mak munisípiu ida ne’ebe iha Timor-Leste ne’ebé lokaliza iha parte sudoeste, baliza ho Indonézia. Tuir rejime jurídiku ba Administrasaun Lokál no estrutura administrativa iha Covalima fahe ba Postu Administrativu no Suku sira.
Tuir mai mak detallu kona-ba divizaun no luan área nian:
Divizaun Administrativa
Municípiu Covalima kompostu husi 7 Postu Administrativu no 30 Suku. Sidade kapitál ba munisípiu ne’e mak Suai.
Lista Postu Administrativu sira mak:
Suai (Kapitál)
- Zumalai
- Fatumea
- Fatululic
- Maucatar
- Tilomar
- Fohorem
Luan Área (Superfísie) :
Luan área totál ba Municípiu Covalima mak maizumenus 1206.6 km2
Karaterístika Territóriu
- Zona Fronteira: Postu sira hanesan Fatumea, Fatululic, Tilomar, no Fohorem halo baliza direta ho Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia.
- Balkaun Úniku no Portal: Atu fasilita jestaun iha área hirak ne’e, Governu foti ona inisiativa hodi dezenvolve servisu integradu hanesan “Balkaun Úniku” atu aselera atendimentu ba komunidade iha nível munisipal.
- Poténsia Ekonómika: Área luan Covalima nian uza barak ba agrikultura, pekuária, no mós sai hanesan sentru estratéjiku ba setór petróleu no gás (Supply Base).