A.Profile Xefe SUKU :

I. Identidade Xefe Suku

Naran                                 : Jacob da Costa

Edukasaun Literaria            : Ensino Secundario

Pozisaun                            : Chefe do Suco

Nú. Telefone /wa                : +670 7647 9610

Religiaun                           : Catolico

Estado Civil                       : Casado

II. Profile Suku :

a. Introdusaun

História

Suku Lepo iha istória ne’ebé narra evolusaun husi tempu kolonial to’o independénsia Timor-Leste. Iha tempu kolonial Portugés, suku hanesan Lepo mak parte husi sistema administrativu tradisionál, ne’ebé fó autonomia limitadu ba lideres lokál. Durante okupasaun Indonézia, estrutura administrativu muda, maibé suku kontinua hanesan unidade komunál importante.

Suku Lepo Existe kedas iha tempu Kolonialismo Portugues ou iha tempo Populasaun sira seidauk kunhese ropa HO Sistema Monarkia katak Liurai (Xefe Suku) mai husi Uma Lisan Mali-Ubu. Iha tempu liu ba populasaun nebe’e hela primeiru iha suco Lepo mak husi Uma Lisan Luha-Tete, wainhira populasaun sira muda husi Atsabe mai iha Lepo iha laletek urluli sira hetan ahi suar iha Lepo lau (Aldeia Lepo Canua) nune’e sira hakbesik a’an ba hodi hela hamutuk to’o agora. Tuir istoria husi Lia Nain no Katuas sira katak Uma Lisan nebe’e hela primeiru mak Uma Lisan Luha –Tete noAto’o –Ubu tuir fali ne ‘e mak husi Uma lisan sira seluk mai hela iha Lepo.

Depois independénsia iha tinan 2002, Timor-Leste reorganiza sistema administrativu, hodi fó rekonhesimentu formál ba suku hanesan nivel governasaun lokál. Suku Lepo, hanesan parte husi Postu Administrativu Zumalai iha Munisípiu Covalima, kontinua fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasionál, ho enfaze iha agrikultura no preservasaun kultura tradisionál.

Iha aspektu polítiku, Suku Lepo envolve iha prosesu demokrátiku, ho eleisaun ba lideres suku ne’ebé representa interese komunidade. Iha tinan 2000 . Re-Estruturasaun no Ema Foun iha Administrasaun Lokál

  • UNTAET Regulamentu No. 2000/13 (kona-ba Konstituisaun Konsellu Postu no Konsellu Suku nian): Regulamentu ne’e hanesan baze legál hodi kria estrutura Konsellu Suku nian no Konsellu Postu Administrativu nian, hodi hahú kria administrasaun sivil ne’ebé sei sai baze ba governu rasik.
  • Konsellu Suku: Regulamentu ne’e hakerek kona-ba dalan atu hili no Kompozisaun Konsellu Suku nian (liuliu iha Artigu 9). Ne’e inklui oinsá atu hili reprezentante ida husi Konsellu Suku ba Konsellu Postu.

Iha Tinan 2000 Sr. Jose Maria Verdial Lopes asume Nudar Nurep Lepo hodi hare Asuntu Administrasaun iha tempo UNTAET, Governasaun Timor Leste Iha eleisaun 2004/2005, Felisberto Lopes mak eleito hanesan Chefe de Suco. Iha eleisaun 2009, Aniceto Ferrira mak eleito, no nia kontinua iha kargu to’o eleisaun 2016, ne’ebé nia reeleito fali, iha Eleisaun 2023 Jacob da Costa mak eleito hodi truka Sr. Aniceto Ferreira nebe’e antes ne’e Eleito ba Mandato rua hahu kedas iha tinan 2009.

Suku Lepo mos enfrenta dezafius iha área edukasaun no asesu ba servisu essensiál, maibé komunidade kontinua hodi esforsu ba dezenvolvimentu no melhoria kondisaun moris.

a. Kolonial Portugés

Iha tempu kolonial Portugés, Suku Lepo hanesan parte husi sistema administrativu tradisionál iha Timor-Leste. Durante periodo ne’e:

  1. Estrutura Tradisionál: Suku Lepo governadu husi Liurai (lider tradisionál) ne’ebé iha autoridade ba dezizaun lokál, inklui justiça tradisionál no regulasaun sosial. Liurai mos iha ligasaun estretu ho lideres relijiozu lokal. Tuir istoria haktuir katak antes Portugues tama Timor Populasaun Suku Lepo existe ona Populasaun nebe’e hela uluk iha Suku Lepo husi Uma Lisan Luha-Tete, iha tempu neba populasaun sira halo viagem husi fatin ida ba fatin seluk atu bele buka moris no antes sira to’o iha Lepo sira hetan ahi suar nebe’e nia suar sai husi Aldeia Lepo Canua no sira nota katak fatin ne’e ema hela ona iha ne’e, nune’e sira hakbesik a’an ba komunidade husi Uma Lisan Luha-tete atu bele hela hamutuk hodi sustenta moris.
  2. Kontrolu Kolonial: Portugés la intervém direta iha governasaun suku, maibé utilizadu s istemaa indiretu hodi kontroli populasaun liu hosi liurai, hodi hatuun potensiál rezisténsia.
  3. Tributu no Forsa Laboral: Portugés bele hato’o tributu no rekizita forsa laboral hosi Suku Lepo ba proyeku kolonial hanesan estradas no infrastrutura seluk.
  4. Influénsia Relijiaun: Igreja Katólika tama ho influénsia forte iha tempu kolonial, no iha Suku Lepo, mosu adaptasaun iha aspettu kultura no relijiaun tradisionál.
  5. Rezisténsia no Adaptasaun: Suku Lepo, hanesan parte husi komunidade Timor-Leste, enfrenta influénsia kolonial ho adaptasaun no rezisténsia kulturál, preservando lisan (adat) no identidade kulturál

Iha tempu kolonial, Suku Lepo kontinua ho autonomia kulturál na’in, senyapes mos iha limitasaun iha aspettu polítiku no ekonomiku husi kontrolu kolonial.

Administrasaun Suku Lepo (iha Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Kovalima) nia istória iha tempu Portugés nian sei hanesan parte ida husi sistema jerál administrasaun koloniál Portugés iha Timor-Leste.

Maski dokumentu kona-ba naran Xefe Suku Lepo nian iha tempu Portugés la fasil atu hetan, ita bele komprende sira-nia estrutura no papel tuir kontestu administrasaun iha tempu ne’ebá.

Estrutura no Papel Suku iha Tempu Portugés

Iha períodu koloniál Portugés nian, liuliu hahú husi sékulu 20 (ho Lei Kresimentu (Regime do Indigenato) nian), Suku sira sai nu’udar nivel administrasaun lokál ne’ebé importante tebes, funsiona hanesan ponte ida entre Autoridade Portugés no komunidade sira.

  1. Sistema Administrativu Foun (Liuliu hahú husi 1930s)
  • Substituisaun ba Liurai: Iha komesa tinan 1900 nian no tuir mai, Portugál halo esforsu boot atu troka no hakma’an poder husi Liurai (reinu tradisionál) sira, hodi estabelese sistema administrasaun sivil ne’ebé bazeia ba divizaun teritóriu (Distritu, Postu, no Suku).
  • Suku (Cabeça de Suco): Suku sai nu’udar divizaun administrativu báziku. Ulun ba Suku ida-ida bolu ho naran “Chefe de Suco” (Xefe Suku) ka “Cabeça de Suco”.
  • Xefe Suku nia Papel: Xefe Suku sai ajente ne’ebé responsável ba:
    • Rekolla Impostu: Fó apoiu ba Autoridade Portugés atu rekolla impostu ka taxa ne’ebé obriga ba ema hotu (hanesan $imposto de capitação$).
    • Rezerva Traballadór: Asegura katak komunidade fornese ema ba servisu obrigatóriu ka kontratu (hanesan iha plantasaun ka projetu infraestrutura Portugés nian).
    • Kontrola no Siguransa: Kontrola movimentu populasaun nian no hato’o relatóriu ba Administradór Postu Portugés nian.
    • Ko’alia-fatin: Sai nu’udar meiu ofisiál atu hato’o ordenansa no lei koloniál nian ba komunidade.

2. Akomodasaun ho Estrutura Tradisionál

  • Maski Portugál hakarak troka sistema Liurai nian, iha Suku barak Xefe Suku ne’ebé Portugál hili ka rekoñese sei mai husi jerasaun Liurai ka Uma-Lisan ne’ebé iha ona autoridade tradisionál.
  • Ne’e katak, iha Suku Lepo mós, Xefe Suku nia poder hetan baze husi autoridade koloniál no mós autoridade tradisionál husi ninia klan/uma-lisan.
  • Iha Kovalima, hanesan iha fatin seluk, Xefe Suku nia papél maka’as tebes hodi mantein kontrole sosiál iha nivel báziku, hodi halo funsaun koloniál sira tuir orden husi administrasaun Sub- Distritu (Postu Administrativu) nian.

Nune’e, Suku Lepo iha tempu Portugés nian sei iha Xefe Suku ida ne’ebé tur hodi responsabiliza atu implementa polítika koloniál (liu-liu kona-ba impostu no traballu) no tuir sistema administrativa ne’ebé iha jerarkia husi Administradór Distritu to’o Administradór Postu.

Iha tempu liu ba iha Suco Lepo representante kada uma lisan sira hahu tur hamutuk atu hili sira nia chefe/Liurai iha tempo neba’a sira deside atu halo kompetisaun Fokit Au, husi uma Lisan nebe’e mak bele fokit au sira mak sei sau chefe /Liurai iha Suco Lepo, iha kompetisaun ne’e representante husi Uma Lisan Mali-Ubu mak sai manan nain no hahu husi neba’a Uma Lisan mali-Ubu mak iha direitu ba Liurai to’o mai iha 1999. No ema nebe’e primeiru sai hanesan Xefe Suku /Liurai mak hanesan Avo Maubere Capita, iha nia Ukun konsege ukun to’o Haemanu, Hatudu,Carabau,Bobonaro, istoria nebe’e sira halom hela to’o agora mak hada fatuk iha Lepo Lau, naran Capitao ne’e oferese husi malae Portugues sira.

Tuir fali ne’e Avo Leto-Mau Garagado sai hanesan Xefi Suku/Liurai , Avo Bere dasi kontinua Ukun Suku Lepo,Sr Francisco sai hanesa n Xefi Suku/Liurai ba dala ha’at, Sr bernadino de Sena kontinua Ukun to’o Funu Mosu iha 1975 no hodi hamosu tan Aldeia Baulolo tamba populasaun sira komesa

aumenta ona e antes ne’e suku Lepo iha deit aldeia ha’at mak hanesan (Aldeia Lepo Canua, Aldeia Urluli(Aldeia Aisaleuk) Aldeia Biatuma no Aldeia Horba)

b. Okupasaun Indonézia

Durante Okupasaun Indonesia Sr. Bernadino de Sena sai Hanesan Xefe Suku( Kepala Desa) hahu husi tinan 1978-1993, no Sr. Domingos de Deus kontinua lidera Suku Lepo(Desa Lepo) hahu husi tian 1993- 1999.

Durante okupasaun Indonézia (1975-1999), Suku Lepo (ne’ebé agora conhece hanesan Suku Lepo iha hetan mudansa importante balun:

  1. Mudansa Administrativu sira: Indonézia reorganiza nia estrutura administrativu lokál sira hodi harmoniza sistema administrativu nasionál. Suku Lepo iha estatutu “Suku”, ne’ebé signifika “Suku”, no subordinadu ba administrasaun Postu Zumalai, Munisípiu Kovalima, Provínsia Timor Lorosa’e.
  2. Governu Sentralizadu: Governu Suku nian regula ho maneira sentralizadu, ho xefe Suku (xefe desa) la nomeia hosi governu Indonézia. Autoridade lokál sira hetan kontrolu maka’as hosi militár no governu la’ós sivíl Indonézia nian
  3. Edukasaun no Lian: Eskola sira iha rea Lepo iha Timor Lorosae mos fornese prinsipal instrusaun lian Indonzia no sira seluk, maibe iha impaktu uitoan deit ba kultura lokal no tradisional.
  4. Dezenvolvimentu Infraestrutura: Indonézia implementa projetu infraestrutura hodi hadi’a fasilidade públiku, maibé labele orienta ba kontrolu polítiku no integrasaun ekonómika.
  5. Seguransa no Konflitu: Suku Lepo sei afetadu hela ho konflitu polítiku no militár iha períodu ida-ne’e, maibé prezensa FALINTIL iha operasaun militár hosi TNI seidauk iha impaktu ba estabilidade sosiál no seguransa komunitária.
  6. Migrasaun no Transmigrasaun: Iha programa transmigrasaun nia okos, família balu hosi illa sira Indonézia nian (inklui Java no Sulawesi) muda ba Timor Lorosa’e, inklui área Lepo, ne’ebé nu’udar dinámika demografia joven.

Durante governu Indonézia, impaktu ne’e sente iha Suku Lepo, maski dezenvolvimentu infraestrutura la hamosu konflitu polítiku ka injustisa sosiál.

Istórikamente, Suco Lepo lidera ona husi lideransa komunitáriu hamutuk nain 12. Tuir mai ne’e mak detallu ba lideransa suco Lepo nian husi inísiu to’o agora, inklui knár ne’e sira halo ona:

Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela:

NuNaran Xefe Suku /Lideransa Suku LepoHahu TinanRemata TinanObra atijimentu sira
1Maubere Capitao  Hada fatuk iha Lepo lau   Hetan Naran Capitao husi Malae Portugis Sira  
2Leto-Mau Garagado    Kontinua ukun hodi loke tan bairo balu mak hanesan BiatumaNafatin tuir deit Governo Central  
3Bere Dasi1920 ba letenLa deskobreLaiha mudansa hanesan Liurai nain hira nebe’e ukun onaPopulasaun mos komesa aumenta ona  
4Francisco  1960 ba letenLa deskobrePopulasaun balu hahu eskola onaPopulasaun balu komes ahalo to’os iha parte tetuk (Raimea)  
5Bernadino de Sena1970 ba leten Populasaun balu hahu eskola onaLoke ona Eskola iha Horba no Atunegus  
6Bernadino de Sena19781993Populasaun balu hahu eskola onaPopulasaun balu komes ahalo to’os iha parte tetuk (Raimea)Populasaun balu hela ona iha ZumalaiKonsege lori fila Populasaun nebe’e evakua ba Bobonaro iha tinan 1983 bainhira mosu tragdeia balu iha Lepo husi tentara Indonesia.Loke tan Eskola Primaria (Sekolah dasar) iha Lepo  
7Domingos de Deus1993 1999Populasaun balu komesa hetan ona ajuda hodi hari sira nia umaHari Eskola iha Aldeia BiatumaHari Sede Suco Iha Zumalai (Lepo Bawah) no Iha LepoKonstrusaun Eskola Primaria Lepo    
8Jose Maria Verdial Lopes20002004Populasaun balu hahu Fila husi Lour no balu hahu fila ona husi Indonesia hodi hela iha Bebora no Holitol.Populasaun balu komes ahalo to’os iha parte tetuk (Raimea)Hahu hadia Administrasaun Suku  
9Felisberto Lopes20042009Hari Sede Suco LepoCentro Joventude Suco LepoPopulasaun sira nafatin hetan ajuda husi GovernoUma Popusaun komesa iha mudansa ona  
10Aniceto Feereira20092016Rehablitasaun ba Sede SucoEletrisidade ba suco LepoUma Populasaun komesa iha mudansa ona (transforma ba uma Fatuk)  
11Aniceto Feereira20162023Aumenta Sala Eskola iha LepoLoke Centro Saude iha LepoHadia Estrada ba Aldeia Lepo CanuaUKL  
12Jacob da Costa20232030UKLLutu Protesaun ba To’os iha Aldeia AisaleukLutu Protesaun ba To’os iha Aldeia Horba no BauloloBe’e Mos iha Aldeia Lepo Canua, Biatuma no Aisaleuk  

Tuir tradisaun no istória ne’ebé iha, simbolu ne’e la’ós de’it dezenu ida, maibé iha signifikadu kle’an:

  1. Orijen no Identidade

Simbolu Lubarmau reprezenta ona Simbolu sira husi jerasaun bei-ala sira ne’ebé harii komunidade iha Lepo..

2. Signifikadu Filozófiku

Maske interpretasaun bele foka liu ba lisan ida-idak, jerálmente simbolu ne’e esplika mós:

  • Unidade: Elementu sira ne’ebé liga malu hatudu katak komunidade Lubarmau ne’e Unidade (bersatu) hodi foti desizaun ka halo serimónia rituál.
  • Kultura no Sagradu: Simbolu ne’e mós dala barak uza iha Animal sira, ka fatin sagradu sira hodi hatudu katak fatin ne’e iha protesaun husi bei-ala sira no mai husi Lepo.

3. Funsaun iha Suco Lepo

Iha Suco Lepo, simbolu ne’e sai hanesan marka identidade. Bainhira ema haree simbolu ne’e, sira hatene kedas katak ne’e mai husi Suku Lepo-Lubarmau. Simbolu ne’e mós uza hodi hametin relasaun entre feto-saan no umane iha lisan nia laran.

Nota: Signifikadu ne’e bele sai kle’an liután se Ita husu imformasaun ho katuas lisan sira (Lia-

na’in) iha Lepo, tanba sira mak rai “sekretu” ka lian-tuir-lian ne’ebé loloos kona-ba parte ida-idak husi dezenu ne’e (ezemplu: saida mak signifikadu husi sirkulu iha leten, no buat seluk tan).

b. Baze legal

Baze Legal Suku

Iha Timor-Leste, lei suku mak lei ne’ebé regula governasaun lokál iha nivel suku no hametin autonomia lokal. Lei ida-ne’e fó direitu ba suku hodi halo dezizaun kona-ba desenvolvimentu komunidade, administrasaun publiku, no servisu sosial.

Lei ida importante mak:

  1. Lei n.° 3/2009 (Lei ba Administrasaun Suku) – Lei ne’e regula estruktura no funksionamentu ba suku iha Timor-Leste, inklui eleisaun Xefe Suku no Konselyu Suku.
  2. Lei n.° 9/2016 (Alterasaun ba Lei n.° 3/2009) – Lei ida-ne’e halo mudansa ba prosesu eleisaun suku no detalha klaru katak Xefe Suku tenke hetan votu maioria.
     
  3. Decreto-Lei n.° 4/2014 (Organizasaun Administrativa Lokál) – Define organizasaun administrativa iha nivel lokál, inklui suku no Suku.
     

Lei suku iha Timor-Leste fó baze legál ba governasaun lokál atu halo planu desenvolvimentu, garanti participasaun komunidade, no hetan fundu ba programa lokal.

  • Importansia husi kriasaun perfil Suku

Kriasaun perfil Suku Lepo normalmente válidu ba períodu tinan ida no presiza atu atualiza periodikamente kada tinan. Atualizasaun anuál ida-ne’e importante atu:

  • Adapta ba Mudansa Kondisaun Suku: Hanesan mudansa iha populasaun, dezenvolvimentu ekonómiku, no mudansa iha infraestrutura.
  • Sinkronizasaun ho Planeamentu Dezenvolvimentu: Perfil Suku uza hanesan baze hodi prepara Planu Dezenvolvimentu Suku ba Médiu Prazu (PDS) no Planu Servisu Governu Suku (PSGS) ne’ebé atualiza tinan-tinan.

C. Vizaun no misaun

Vizaun Suco Lepo

Lideransa Suco Lepo hamutuk ho ninia Komunidade tomak hatuur vizaun Suco nian maka hanesan:

―”Suco Lepo ba Futuru Ne’ebé Moris Di’ak, Edukadu, no Sustentável, ho Agrikultura ne’ebé Forte no Komunidade ne’ebé Saudável no Participativa.”

MISAUN SUCO LEPO

Misaun Suco Lepo nian mak atu serbisu hamutuk ho komunidade, parseiru dezenvolvimentu, no Governu Lokál hodi hala’o atividade sira tuir mai:
 

  1.  Hasa’e Produsaun Agrikola no Rendimentu
  • Organiza grupu agrikultura no kooperativa lokál atu bele hetan asesu ba fini kualidade no ekipamentu modernu.
  • Hadi’a no jere sistema irigasaun sira atu garante bee ba to’os iha tempu bailoron no udan.
  • Apoia no fasilita komunidade sira hodi asesu merkadu lokál, hodi permite agrikultór sira fa’an sira-nia produtu ho presu ne’ebé justu.

2. Fortifika Kualidade Saúde no Edukasaun

  • Implementa programa “Eskola Saudável” no fó formasaun ba inan-aman sira kona-ba nutrisaun ne’ebé di’ak ba labarik.
  • Fasilita kolaborasaun ho Sentru Saúde Komunitária (SSK) hodi halo kampaña saúde regulár, liuliu kona-ba moras ne’ebé bele prevene (hanesan dengue no diareia).
  • Asegura kondisaun estudu ne’ebé di’ak liuhusi hadi’a no fornese meza-kadeira no livru iha eskola sira iha Suku Lepo.

3. Dezenvolve Infraestrutura Bázika no Ambiente Moos

  • Halo manutensaun ba estrada rurál sira atu fasilita movimentu ai-han no pesoál.
  • Jere no proteje fonte bee-moos sira nian no halo jestaun lixu ne’ebé sustentável iha aldeia sira.
  • Promove uza enerjia renovável no kbiit-oan (efisiénsia enerjétika) iha komunidade.

4. Reforsa Governasaun no Partisipasaun Komunitária

  • Garante desizaun tomak iha Suco nian halo liuhusi prosesu ne’ebé transparante no inkluzivu, inklui feto no foinsae sira.
  • Kria espasu ba diálogu no konsulta regulár ho xefe aldeia no komunidade kona-ba Planu Dezenvolvimentu Lokal (PDK) nian.
  • Tane aas no promove eventu kulturál lokál sira hodi hametin identidade komunidade nian no lisan husi jerasaun ba jerasaun.

Iha liafuan badak, Misaun Suco Lepo mak:

“Organiza, hadi’a, no serbisu hamutuk ho komunidade tomak atu atinje kualidade moris ne’ebé di’ak, hodi asegura dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, no ambientál ne’ebé sustentável.”

d. Tarefa servisu SUKU

  1. XEFI SUKU
  • Lidera no responsabiliza ba jestaun geral suco.
    • Elabora, aprova no monitoriza Planu Dezenvolvimentu Suco (PDS).
    • Koordena implementasaun programa governu Sentral no Munisípiu.
    • Representa suco iha nivel Postu Administrativu, Munisípiu Nasional no instituisaun seluk.
    • Asina no valida dokumentu ofisial hotu-hotu.
    • Sai Mediador ba konflitu komunidade no promove kultura .
    • Superviziona no avalia desempenho funsionáriu suco.
    • Garante transparénsia, responsabilidade no boa Governasaun.
    • Organiza reuniaun komunidade no konsultasaun públika regular.
    • Hato’o relatoriu anual kona-ba situasaun geral suco.

2. SEKRETARIS SUKU

  • Prepara akta reuniaun ofisial no dokumenta desizaun sira.
    • Elabora relatoriu mensal, trimestral no anual.
    • Kontrola sistema arkivu fisiku no digital.
    • Simu, regista no distribui korrespondénsia tama.
    • Prepara no envia korrespondénsia sai.
    • Organiza ajenda servisu Xefi Suku.
    • Prepara dokumentu ba reuniaun no atividade ofisial.
    • Asegura dokumentu hotu organiza no seguru.
    • Substitui Xefi Suku bainhira iha impedimentu ofisial.

3. OFFISIAL ADMINISTRASAUN

  • Regista no atualiza dadus populasaun suco.
    • Prepara deklarasaun rezidénsia, rekomendasaun no dokumentu administrativa seluk.
    • Mantem baze dadus familia no estatístika suco.
    • Asegura konfidensialidade informasaun sidadaun sira.
    • Organiza sistema arkivu nebe sistemátiku no seguru.
    • Apoia prosesu eleisaun no atividade governamentál seluk.
    • Halo levantamentu dadus ba planeamentu dezenvolvimentu.
    • Prepara relatoriu administrativa tuir pedidu Autoridade Superior.

4. OFFISIAL FINANSAS

  • Elabora planu orsamentu anual suco.
    • Prepara planu gastu atividade no programa.
    • Regista reseita no despeza iha livro caixa ofisial.
    • Verifika faktura, resibu no dokumentu ba pagamentu.
  • Prepara relatoriu finanseiru mensal, trimestral no anual.
    • Apresenta relatoriu finanseiru ba komunidade iha reuniaun públika.
    • Garante utilizasaun fundus tuir lei no regulamentu.
    • Prepara dokumentu no koordena prosesu auditoria interna no externa.
    • Mantem transparénsia no responsabilidade finanseira.

5. OFFISIAL ASSUNTU SOSIAIS

  • Identifika no regista familia vulneravel, idozu no ema ho defisiénsia.
    • Koordena implementasaun programa asisténsia sosial governu.
    • Apoia atividade juventude, grupu feto no organizasaun komunidade.
    • Organiza atividade sosial, kultura no edukativa.
    • Promove igualdade jéneru no inkluzaun sosial.
    • Fasilita resolusaun problema sosial iha komunidade.
    • Koordena ho Ministériu Solidariedade Sosial no ONG sira.
    • Prepara relatoriu kona-ba situasaun sosial suco.

III. Mapa SUKU

IV. Istoria SUKU

a. Kultura suku

Kultura Kemak (ida husi grupu etnolinguístika boot iha Timor-Leste, liuliu iha munisípiu Bobonaro,Ermera no Covalima iha regra ne’ebé kapaas no kle’an tebes kona-ba kaben ka “hola malu”.

Iha sistema Kemak, sira tuir sistema Patrilineal, ne’ebé katak feto mak tenke ba mane nia uma hodi sai parte ba mane nia dezentu família(ba Mane nia Uma Lisan). Tuir mai mak esplikasaun detallu kona-ba prosesu no razaun feto ba mane nia uma, inklui konseitu Barlake.

  1. Feto ba Mane nia Uma

Iha kultura Kemak, bainhira feto ida kaben ho mane, nia husik nia família (uma lulik) hodi ba moris no hamutuk ho mane nia família. Prosesu ne’e la’ós de’it mudansa fíziku, maibé mudansa estatutu

kulturál.Husi “Uma Mane” ba “Mane Heu”: Feto ne’e sai fali jerasaun foun ba mane nia uma lulik. Nia sei fó fali jerasaun ba mane nia família hodi haburas mane nia uma Lulik.

Identidade foun: Bainhira feto ba mane nia uma ho dalan ne’ebé loos (liuhusi barlake), nia iha

direitu kompletu iha mane nia uma, inklui ba ninia oan sira ne’ebé sei uza mane nia apelidu no sai erdeiru ba mane nia sasán.

2. Saida mak Barlake iha Kultura Kemak?

Barlake la’ós “sosa feto”, maibé hanesan mekanizmu troka-sasán rituál hodi hametin relasaun entre família rua: Mane-Heu (família mane) Uma Mane (família feto). Iha Kemak, barlake ne’e hanesan “folin” rituál nian hodi foti feto ne’e husi ninia aman-inan nia knua ba mane nia knua. Barlake ne’e fahe ba parte rua ne’ebé tenke iha balansu:

A. Sasán Mane nian (Husi Mane-Heu ba Uma Mane)Mane tenke lori sasán ne’ebé konsidera nu’udar “kbiit” ka “maromak” (maskulinu):

  • Karau: Nu’udar sasán prinsipál.
  • Osan-mean ka Osan-mutin: Símbolu folin no kbiit.
  • Kuda: Dalaruma uza mós nu’udar parte husi feto nia folin.

B. Sasán Feto nian (Husi Uma Mane ba Mane-Heu)

  • Família feto nian mós “selu fali” ho sasán ne’ebé konsidera nu’udar “feto” (femininu):
    • Tais: Nu’udar símbolu protesaun.
    • Na’an fahi: Hodi fó han família husi mane heu.
    • Foos no Sasán dapur nian: Símbolu moris nian.

3. Prosesu no Etapa Importante

  • Hodi lori feto ba mane nia uma, iha serimonia ne’ebé tenke tuir:
  • (Loke Biti): Família rua tuur hamutuk hodi ko’alia kona-ba barlake (osan hira, karau hira).
  • (Promesa): Mane nia família hatudu sira-nia seriedade hodi entrega uluk parte balun husi barlake.
  • Hamanas Dapur: Ida-ne’e rituál hodi “haneruk” feto ne’e iha mane nia uma, hodi feto ne’e sente katak mane nia uma mós ninian ona.
  • Tula Feto: Prosesu entrega feto ba mane nia uma ho festa no lulik. Iha ne’e, feto nia família sei fó mós sasán hanesan Tais no ekipamentu uma laran nian ba feto ne’e lori ba mane nia uma.

4. Tanba sa Barlake ne’e Importante?

  • Legitimidade Oan: Se mane la selu barlake ka la tuir regra, oan sira ne’ebé moris sei sai parte ba feto nia uma (feto nia família mak iha direitu ba oan).
  • Respeitu ba Inan-Aman: Barlake mós hanesan dalan ida mane hatudu ninia gratidaun ba feto nia inan-aman ne’ebé foti no haboot ona feto ne’e husi ki’ik.
  • Ligasaun Família: Troka sasán ne’e kria fali lasu ne’ebé metin husi jerasaun ba jerasaun. Bainhira mane selu ona barlake, feto nia família (Uma Mane) iha obrigasaun mós atu ajuda mane ne’e se nia hetan susar iha futuru.

Nota: Iha tempu agora, barlake dalaruma sai kargu todan ida ba mane tanba folin ne’ebé aas, maibé hafolin feto foun mak nu’udar instrumentu hodi hametin unidade no “identidade” lulik entre uma-ka’in rua.

b. Lista Uma Lisan iha Suco Lepo

Tuir Istoria nebe’e haktuir katak Uma Lisan nebe’e primeiru identifica Lepo mak uma Lisan Luha- Tete, tuir fali mak Uma Lisan Ato-Ubu, Mali-Ubu, Lesu-Ubu no Tai-Ubu.

Lista Uma Lisan nebe’e mensiona iha kraik baseia ba dadus Registo Membro Uma Lisan nebe’e mate hahu 1975-1999 iha Suco Lepo

NONARAN UMA LISANALDEIAOBS
1Acu IneAisaleuc 
2AiresiAisaleuc 
3Airesi Pas PuAisaleuc 
4Aisa Leuk GenuAisaleuc 
5Aisa Leuk UrluliAisaleuc 
6Ato Ubu HorbaAisaleuc 
7Ato Ubu DaruAisaleuc 
8Bau Ubu LucudadaAisaleuc 
9Ladiki Ebi LoiAisaleuc 
10Leci Ubu LucudadaAisaleuc 
11Leo Hilin Molo BuluAisaleuc 
12Leohelin PilespuAisaleuc 
13Loro SaeAisaleuc 
14Mali gatarAisaleuc 
15Mali Ubu AiraeAisaleuc 
16Mali Ubu Ali AcuAisaleuc 
17Mau MedeAisaleuc 
18Mucu UbuAisaleuc 
19Uma RamaAisaleuc 
20Resi Ubu Uma BobonaroAisaleuc 
21Resi Ubu Uma CaseAisaleuc 
22Tai Ubu Acu BeseAisaleuc 
23Tai Ubu Sabaroko PuuAisaleuc 
24Tai Ubu Uma Lete Rae GoaAisaleuc 
25Tai Ubu UrluliAisaleuc 
26Talo Ubu UapuAisaleuc 
27BaetBaulolo 
28Mali Ubu BaganasaBaulolo 
29Sura Ubu ManuniaBaulolo 
30Ato Ubu dato SoruBiatuma 
31Ato Ubu NunuleteBiatuma 
32Bei Ubu UrluliBiatuma 
33BerhonuBiatuma 
34Gou Abe LemurBiatuma 
35Iri Abe Dila LauBiatuma 
36Lesu Ubu Acu MetamBiatuma 
37Lesu BereBiatuma 
38Lesu Ubu PaguraiBiatuma 
39Luha Tete Dila LauBiatuma 
40LuhateteBiatuma 
41Mali UbuBiatuma 
42Mali Ubu GoupuBiatuma 
43Mali Ubu Oho LoloBiatuma 
44Mali Ubu SakaraiBiatuma 
45AcumnaruHorba 
46Bere GatarHorba 
47Besi gatarHorba 
48Liobei RitapuHorba 
49Mali Ubu SelemreasHorba 
50MibeiHorba 
51Pekul GenHorba 
52UapuHorba 
53Ato Ubu Nunu Tete MaleupuHorba 
54Ato Ubu PaguraiLepo-Canua 
55BoramataLepo-Canua 
56Gou AbeLepo-Canua 
57Idi UbuLepo-Canua 
58Leoce UduaiLepo-Canua 
59Mali Ubu Airesi LeteLepo-Canua 
60Mali Ubu LeobadaLepo-Canua 
61Mali Ubu MalepuLepo-Canua 
62Mau DatoLepo-Canua 
63Tai Ubu Lepo LauLepo-Canua 

V. AREA GEOGRAFIKA

DESKRISAUN GEOGRAFIKA SUKU LEPO

  1. Lokalizasaun Geografika

Geografikamente, Suku Lepo lokaliza iha área foho iha Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Municipio.

Suku ne’e hanesan parte ida husi área rural ne’ebé iha paisajen naturál no kondisaun rai ne’ebé maioria foho no ai laran tuan.

Fatin ne’e iha poténsia naturál ne’ebé diak ba agrikultura tradisionál no atividade subsisténsia komunidade.

Suku Lepo sai fatin moris ba komunidade ne’ebé maioria depende ba setor agrikultura hanesan to’os no natar , batar, faan sasan no atividade tradisionál seluk. Tanba lokaliza iha área foho, komunidade mós depende tebes ba rekursu naturál hanesan bee-matan, mota ki’ik no floresta ne’ebé iha iha suku ne’e.

2. Topografia no Kondisaun Rai

Topografia iha Suku Lepo maioria mak rai foho no área aas. Kondisaun ne’e influensia tebes moris komunidade, liu-liu iha setor agrikultura.

Rai foho sira ne’e iha poténsia atu uza ba plantasaun batar, modo, ai-funan no kultura agrikola seluk. Maibé, iha tempu udan boot, área balun bele hetan risku erozaun rai se la iha jestaun ambiente ne’ebé diak.

Tanba ne’e, komunidade lokal sempre halo esforsu atu proteje ai-horis no floresta atu prevene erozaun rai no mantén fertilidade rai.

3. Rekursu Naturál

Suku Lepo mós iha rekursu naturál balun ne’ebé importante ba komunidade. Iha área balun

iha bee-matan no mota ki’ik sira ne’ebé sai fonte bee ba komunidade. Bee ne’e uza ba nesesidade loroloron hanesan bee hemu, bee ba uma-lisan no mós ba atividade agrikultura.

Além de ne’e, iha mós ai-horis no floresta naturál ne’ebé ajuda mantén ekuilíbriu ambiente.

Ai-horis sira ne’e importante atu prevene erozaun rai, proteje bee-matan no mantén klima lokal. Komunidade iha Suku Lepo mós hatene katak konservasaun natureza importante tebes atu asegura sustentabilidade rekursu naturál ba gerasaun sira iha futuru

4. Klima no Kondisaun Ambiente

Klima iha Suku Lepo tuir klima tropikál Timor-Leste, ne’ebé iha tempu udan no

tempu bailoron durante tinan ida. Tempu udan normalmenti hahú iha fulan Novembro to’o Marsu, no ajuda tebes komunidade iha atividade agrikultura.

Durante tempu bailoron, komunidade enfrenta desafiu hanesan menus bee iha fatin balun,

liu-liu iha área foho ne’ebé bee limitadu. Tanba ne’e, proteje bee-matan no floresta sai importante tebes atu mantén sustentabilidade bee iha área ne’e.

5. Aksesu no Transporte

Aksesu ba Suku Lepo maioria liu husi dalan publiku ho kondisaun Estrada nebe’e mak seidauk sufisiente no iha tempu udan transporte sira difisil atu halo movimentu ba mai.

Maski nune’e, komunidade kontinua uza dalan sira ne’e atu halo atividade ekonomia hanesan lori produtu agrikultura ba merkadu lokal.

6. Poténsia Dezenvolvimentu

Maski iha área foho, Suku Lepo iha poténsia atu dezenvolve iha área agrikultura, konservasaun natureza no turizmu naturál. Paisajen foho, ai-horis no ambiente naturál bele sai poténsia ida ba dezenvolvimentu turizmu komunidade se jestaun ho diak.

Ho kooperasaun entre governu lokal, organizasaun no komunidade, espera katak

Suku Lepo bele kontinua dezenvolve no melhora kondisaun moris komunidade iha futuru.

Konkluzaun

Tuir deskrisaun geografika ne’e, Suku Lepo hanesan área foho ne’ebé iha rekursu naturál importante ba komunidade. Ho jestaun ne’ebé diak ba ambiente, proteksaun ai-horis no konservasaun bee-matan, komunidade bele asegura sustentabilidade natureza

no dezenvolvimentu suku iha tempu oin.

VI. DIVISAUN FRONTEIRA

Parte Sul                 : Aldeia Tasibalu Suco Carabau Posto Bobonaro

Parte Norte             : Aldeia Ritiluli Suco Lour Posto Zumalai

Parte Leste             : Aldeia Daru Suco Mape Posto zumalai

Parte Oeste             :Suco Lour Posto Bobonaro

VII. DIVISIÓN SUKU

Suku Lepo Komposto husi Aldeia lima mak hanesan Aldeia Lepo Canua, Aldeia Biatuma, Aldeia Aisaleuk, Aldeia Baulolo no Aldeia Horba. Iha tempo Indonesia nia ukun populasaun iha Aldeia Biatuma muda ba hotu aldeia Lepo Canua tamba sr Joao Camara sai hanesan Diplomata ida nebe’e antes ne nia Aman mak sai hanesan Xefe Aldeia Biatuma iha tempo Portugues, bainhira Timor Leste independensia Populasaun sira hamosu fali Aldeia Biatuma iha tinan 1999 bainhira populasaun Suku Lepo fila husi Suku Lour.

Iha Tempo Uluk Liu suku Lepo iha deit Aldeia Lepo Canua no Aldeia Urluli (Aldeia Aisaleuk), Populsaun Komesa aumenta kada dekade nune’e hamosu tan Aldeia Biatuma, Aldeia Horba no Aldeia Baulolo.

VIII. Total Populasaun tuir dadus 2025

IX. Organograma SUKU LEPO

X. Deskrisaun servisu

a. Xefe SUKU,

  1. Reprezenta Suku, iha juizu no la’ós iha juízu no iha órgaun soberania sira nia oin;
  2. Garante kumprimentu ba konstituisaun no lejizlasaun, husi parte órgaun Suku sira nian;
  3. Konvoka no prezide reuniaun sira husi Konsellu Suku, lahó prejuizu husi hakerek iha númeru 1 husi artigu 57;
  4. Promove konsulta ba komunidade sira kona-ba asuntu ho interese jerál liuliu iha matéria kona- ba planeamentu no dezenvolvimentu komunitáriu;
  5. Prepara no ezekuta Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu;
  6. Prepara relatóriu trimestrál no anuál sira kona-ba evolusaun husi ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu;
  7. Prezide ba Konsellu Suku;
  8. Dirije servisu suku nian;
  9. Promove kobransa ba reseita sira no pagamentu ba despeza sira husi Suku, tuir lei;
  10. Asina atestadu husi idoneidade pesoál husi membru sira husi Suku tuir sira nia pedidu;
  11. Asina atestadu rezidénsia ba membru sira husi Suku tuir sira nia pedidu;
  12. Kolabora ho órgaun no servisu Administrasaun Lokál iha dezenvolvimentu husi atividade sira ne’ebé foka liu ba Suku;
  13. Kolabora ho órgaun no servisu Administrasaun Lokál iha kriasaun mekanizmu prevensaun violénsia doméstika;
  14. Apoia inisiativa hirak ne’ebé nian objetivu mak protesaun no akompañamentu ba vítima hosi violénsia doméstika no eliminasaun ba akontese violénsia doméstika iha komunidade;
  15. Fó-hatene ba Polísia Nasionál Timor-Leste kona-ba faktu sira ne’ebé bele sai krime ka kontra orden sira;
  16. Halo intervensaun, bainhira ema husu, iha mediasaun ba konflitu ka problema sira ne’ebé membru sira husi komunidade hetan;
  17. Halo intervensaun iha rezolusaun ba disputa entre aldeia sira husi suku;
  18. Husu intervensaun husi Polísia Nasionál Timor-Leste bainhira mosu konflitu ka distúrbiu ne’ebé iha risku orden públika no seguransa ba membru sira husi Suku no bainhira sira labele hetan

solusaun liu husi meius ne’ebé pasífiku;

  • Halo atestadu rezidénsia no idoneidade pesoál husi membru sira husi ninia komunidade;
  • Nomeia, dirije no superviziona funsionáriu administrativu sira husi suku:
  • Dezigna substitutu, iha situasaun auzénsia ka impedimentu ne’ebé liu períodu tempu liu loron tolu-nulu tuituir malu;
  • Hala’o asaun promosaun ba estilu moris ne’ebé saudável ba membru sira husi Suku no halo sensibilizasaun ba nesesidade prevensaun ba moras hanesan kólera, meninjite, diareia, malária, SIDA, tuberkuloze no dengue;
  • Hala’o asaun sensibilizasaun husi Suku nia membru sira kona-ba importánsia husi saúde maternu- infantil no halo mobilizasaun hodi sira partisipa iha kampaña vasinasaun;
  • Sensibiliza no mobiliza membru sira husi komunidade kona-ba halakon violénsia doméstika iha komunidade nia laran;
  • Sensibiliza membru sira husi komunidade kona-ba importánsia husi eskola ba labarik no halo mobilizasaun hodi kombate abandonu eskola;
  • Habelar no estimula partisipasaun hosi membru komunidade sira iha programa solidariedade no protesaun sosiál ne’ebé Estadu no Munisípiu sira hala’o;
  • Sensibiliza no mobiliza membru sira husi komunidade kona-ba atu tuir prátika di’ak kona-ba ijiene no te’in hahán;
  • Realiza asaun hodi mobiliza membru sira husi komunidade atu partisipa iha atividade edukasaun sívika, edukasaun eleitorál no iha atu eleitorál no referendáriu sira;
  • Realiza asaun hodi mobiliza membru sira husi komunidade ba prátika desportu no ba partisipasaun iha torneiu desportivu;
  • Realiza asaun hodi halo resenseamentu ba membru sira husi komunidade, liu-liu liu husi “fixa família” no hato’o informasaun ba servisu Administrasaun Lokál kona-ba rezultadu ne’ebé hetan no atualizasaun sira;
  • Haruka ba servisu rejistu sivíl no ba servisu asaun sosiál, relasaun mensal (kada fulan), lista husi ema moris no ema mate iha aldeia sira husi suku;
  • Hala’o asaun sensibilizasaun ba membru sira husi Suku kona-ba kumprimentu hosi sira nian obrigasaun tributária;
  • Hala’o asaun sensibilizasaun no mobilizasaun ba membru sira husi Suku kona-ba importánsia ba manutensaun ba ijiene, salubridade no kualidade husi espasu públiku sira;
  • hala’o asaun resenseamentu agríkola no pekuáriu iha Suku ho koordenasaun ho servisu Administrasaun Lokál;

ii) Halo Planu, organiza no hala’o asaun edukasaun sívika ambientál no kampaña rekolla lixu no limpeza iha tasi-ibun, parke no floresta;

  • Servisu hamutuk ho Administrasaun Estadu iha asaun kuda ai-oan;
  • Komunika ba entidade kompetente sira kona-ba problema ambientál ne’ebé iha liu-liu área poluisaun, zona erozaun rai ka tesi ai;
  • Hala’o kompeténsia sira seluk ne’ebé atribui husi lei ka regulamentu sira.

2. Kobransa ba reseita no pagamentu ba despeza sira tenke iha relatóriu ne’ebé mak aprezenta husi Xefe Suku, no bainhira, diskute hamutuk tiha, sei haruka ba órgaun ezekutivu husi Munisípiu.

3. Atu/asaun sira ne’ebé Xefe Suku hala’o la obriga Estadu nem Munisípiu.

4. Xefe Suku labele halo hahalok ne’ebé sai ónus (fó todan) ka enkargu sira kona-ba bein móvel ka imóvel sira husi Estadu ka Munisípiu.

5. Atu sira ne’ebé mak prátika iha violasaun ba previzaun iha númeru anteriór ne’e sei nulu.
 

b. Ofisial Suku nain 4

A. Deskrisaun Responsabilidade Servisu Sekretariu Suku nian:

  1. Prepara planu servisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Nudar ezekutor ba asuntu administrativu suku nian (korespondensia, arkivamentu, jestaun patrimoniu no prepara relatoriu sira nakait ho atividades suku ninian)
  3. Garante jestaun Administrasaun sukus funsiona ho diak, bele fornese dadus no informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus
  4. Sai ko-asinante ba levantamentu osan subvensaun públika ba Suku husi banku;
  5. Halo kontrolu ba oficiais tutela, hodi garante submisaun ezekusaun orsamentu suku nomos ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, finalizado no submetidu tuir kalendariu ne’ebé definidu iha Dekreto Lei ne’ebé mak regula kona-ba regras ezekusaun orsamentu Jeral Estadu nian.
  6. Halo kontrolu ba oficias tutela, hodi garante servisu asuntu sosiais mak hanesan sensibilizasaun no kampaña ba komunidade kona-ba oinsa moris iha ambiente ne’ebé maka saudavel, seguru, edukadu
  7. Halo koordenasaun ho Diresaun Servisu Munisipais, wainhira iha failansu ka asuntu tekniku ruma nakait ho ezekusaun orsamentu suku ninian.
  8. Prepara no organiza reuniaun ordináriu no estraordináriu Konsellu Suku no garante funsiona ho diak
  9. Relata atividades semanalmente ba iha Xefe Suku nudar superior ierarkiku subordinadu.
  10. Prepara ka kordena preparasaun relatorius relasiona ho atividades suku nian
  11. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  12. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi xefe suku tutela.

Deskrisaun Responsabilidade Servisu Official Administrasaun Suku nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Nudar ezekutor ba asuntu administrativu suku nian (korespondensia, arkivamentu, jestaun patrimoniu no prepara relatoriu nakait ho atividades suku ninian)
  3. Garante jestaun administrasaun suku funsiona ho diak, bele fornese dadus no informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus
  4. Implementa no atualiza fulan-fulan informasaun iha Sistema Integrado de Informasaun Jestaun dadus sukus no aldeia (SIIGSA)
  5. Atualiza fulan-fulan monografia no demografia suku nian
  6. Garante sede suku funsiona tuir orariu servisu ne’ebé vigora
  7. Prepara ajenda no minutas ba enkontro konselu suku
  8. Promove konsultasaun ba komunidade sira kona-ba asuntu ho interese jerál liuliu iha matéria kona-ba planeamentu no dezenvolvimentu komunitáriu;
  9. Prepara no ezekuta Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu;
  10. Halo koordenasaun ho sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho asuntu administrasaun suku ninian.
  11. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.
  12. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  13. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi sekretariu Adminsitarsaun Suku nudar superior irarkiku subordinadu.

C. Deskrisaun Responsabilidade Servisu Official Finansas Suku nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Sai ko-asinante ba levantamentu osan subvensaun públika Suku nian husi banku;
  3. Halo jestaun operasionál ba osan suku nian
  4. Prepara kontabilidade no rejistu sira atu garante transparénsia no jestaun di’ak husi subsídiu públiku ba Suku.
  5. Prepara relatoriu ezekusaun orsamentu suku, relasiona ho ezekusaun subvensaun públika nomos ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, finalizado no submetidu tuir kalendariu ne’ebé definidu iha Dekreto Lei ne’ebé mak regula kona-ba regras ezekusaun orsamentu Jeral Estadu nian.
  6.  Halo koordenasaun ho Sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho ezekusaun orsamentu suku nian.
  7. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.
  8. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu
  9. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi Sekretariu Adminsitarsaun Suku nudar superior irarkiku subordinadu.

D. Deskrisaun Responsabilidade Servisu Official Assuntu Sosiais Suku nian:

  1. Prepara planu serbisu hó detallu ba periódu tinan ida nian;
  2. Implementasaun atividades sosializasaun iha area cultura, ekonomia, politik, ambiente, desporto komunitariu, nsst.
  3. Fo’o apoio ba atividades kampanha asaun promosaun ba estilu moris ne’ebé saudável ba membru sira husi Suku no halo sensibilizasaun ba nesesidade prevensaun ba moras hanesan dengue, kólera, meninjite, diareia, malária, SIDA, no tuberkuloze;
  4. Hala’o asaun sensibilizasaun no mobilizasaun husi Suku nia membru sira kona-ba:

a. importánsia husi saúde maternu-infantil

b. importansia partisipa iha kampaña vasinasaun;

c. halakon violénsia doméstika iha komunidade nia laran;

d. importánsia husi eskola ba labarik no kombate abandonu eskola;

e. tuir prátika di’ak kona-ba ijiene no te’inhahán;

5. Habelar no estimula partisipasaun hosi membru komunidade sira iha programa solidariedade no protesaun sosiál ne’ebé Estadu no Munisípiu sira hala’o;

6. Realiza asaun hodi mobiliza membru sira husi komunidade atu partisipa iha atividade edukasaun sívika, edukasaun eleitorál no iha atu eleitorál no referendáriu sira;

7. Hala’o asaun resenseamentu agríkola no pekuáriu iha Suku ho koordenasaun ho servisu Administrasaun Lokál;

8. Halo planu, organiza no hala’o asaun edukasaun sívika ambientál no kampaña rekolla lixu no limpeza iha tasi-ibun, parke no floresta;

9. Servisu hamutuk ho Administrasaun Estadu iha asaun kuda ai-oan;

10. Komunika ba entidade kompetente sira kona-ba problema ambientál ne’ebé iha liu-liu área poluisaun, zona erozaun rai ka tesi ai;

11. Prepara plano ba mediasaun husi disputa no konflitu entre ema, família ka aldeia no fó kontribuisaun hodi hadi’a kondisaun moris husi populasaun sira no ba progresu sósiu ekonómiku husi país nian

12. Fo’o atendimentu komunidade ligado ho pagamentu subsidiu ba ferik no katuas, nsst

13. Asegura katak manten base dados relasiona ho atividades social atu bele fahe informasaun ba komunidades nomos governo iha ambitu definisaun politika no kompetensia konsellu sukus, liu husi 18 livru rejistu administrasaun Sukus

14. Halo koordenasaun ho Sekretariu Administrasaun Suku, wainhira hasoru problema tekniku ruma nakait ho asuntu sosiais suku ninian.

15. Prepara no entrega relatorio semanal ba Secretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu atu apresenta ba iha Xefe Suku.

16. Mantein relasaun serbisu ne’ebé harmonia hó entidade sira hotu iha suku no-mós funsionáriu/a hotu

17. Halo mos servisu ofisiál seluk, bazeia ba instrusaun no orientasaun husi Sekretariu Administrasaun Suku nudar superior ierarkiku subordinadu.
 

C. konselu suku sira hotu

Kompeténsia ba Konsellu Suku:

  1. Halo eleisaun ba lian-na’in ne’ebé integra Konsellu Suku;
  2. Halo eleisaun ba reprezentante juventude feto ida no reprezentante juventude mane ida iha suku;
  3. Deside substituisaun ba Xefe Suku durante períodu auzénsia ka impedimentu ne’ebé liu loron tolu-nulu;
  4. Aprova Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, bazeia ba proposta husi Xefe Suku;
  5. Fó hanoin kona-ba proposta husi investimentu públiku sira ne’ebé atu hala’o, ho benefísiu ba komunidade, husi Estadu ka husi Munisípiu, bazeia ba proposta husi Xefe Suku:
  6. Aprova proposta husi projetu sira ne’ebé atu simu subsídiu husi Estadu ka husi Munisípiu no ezekuta ho benefísiu ba komunidade;
  7. Diskute no aprova relatóriu kona-ba evolusaun kona-ba ezekusaun fízika no finanseira husi Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu;
  8. Aprova rekomendasaun ba Xefe Suku no Xefe Aldeia sira kona-ba estratéjia di’ak ka medida sira ne’ebé di’ak atu tuir hodi fó protesaun no promosaun ba tradisaun, ba uzu no kostume sira husi komunidade;
  9. Aprova rekomendasaun ba Xefe Suku no Xefe Aldeia sira kona-ba estratéjia atu tuir hodi hala’o atividade hirak ne’ebé sira atu hala’o haktuir sira nian kompeténsia;
  10. Aprova rekomendasaun ba Xefe Suku sira kona-ba afetasaun husi rekursu material, umanu nofinanseiru sira husi Suku ka sira ne’ebé Estadu ka Munisípiu fó ba atividade sira ne’e Xefe Suku atu hala’o tuir sira nia kompeténsia;
  11. Aprova rekomendasaun sira ba Xefe Suku atu hadi’a servisu Suku nian; Hala’o      kompeténsia      sira       seluk      ne’ebé      fó      hosi      lei       ka       regulamentu
  12. Hala’o      kompeténsia      sira       seluk      ne’ebé      fó      hosi      lei       ka       regulamentu
     
     

DADUS SIRA

a.Monografia

b. Demografia,

c. Mortalitalidade,

NoNaran Cmpletto  Saxo  Data MorisNú Kartaun EleitoralAldeiaData MateObs
1Pinto de SenaM 17/5/1949833779Lepo Canua24/04/2025Faluk
2Cirilo da SilvaM 03/04/1940269065Lepo Canua07/05/2025 
3Aniceto PereiraM 12/12/2006 Lepo Canua17/06/2025 
4Francisco dos ReisM 05/5/19500255775Lepo Canua17/07/2025 
5Daniel NoronhaM 30/01/1961 Biatuma05/072025 
6Maria FreitasF 19/04/1942 Baulolo28/08/2025 
7Jose LopesM 05/06/1952 Biatuma09/09/2025 
8Armando de SenaM 04/09/19450254912Baulolo12/09/2025 

d. Natalidade,

NoNaran CmplettoSaxo  Data MorisAldeiaObs
1Mouzinho de Araujo LopesMane19/03/2025Biatuma 
2Erson Tallo Soares HenriquesMane15/05/2025Baulolo 
3Marcia Sena dos ReisFeto24/03/2025Horba 
4Quintiliano MonizMane29/05/2025Biatuma 
5Devanio dos SantosMane16/12/2024Aisaleuk 
6Tonizio Bergolio H. Dos SantosMane28/04/2025Aisaleuk 
7Evaliza Maia de SenaFeto13/06/2024Aisaleuk 
8Zumaio FerreiraMane03/08/2025Aisaleuk 
9Alminhona Gisela RodriguesFeto12/05/2025Biatuma 
10Drasiela M. dos Santos 12/10/2023Biatuma 
11Ronaldinho M. dos SantosMane22/07/2025Biatuma 
12Kaito LopesMane19/08/2024Biatuma 
13Favrizio dos SantosMane05/02/2023Biatuma 
14Jalmica Soares de JesusFeto28/03/2025Horba 
15Ifan de SenaMane22/06/2025Horba 
16Aro de AraujoMane30/06/2025Horba 
17Angelica GonsalvesFeto23/06/1956Aisaleuk 
18Octaviano dos SantosMane29/10/2025Biatuma 

e. Vulnerabel,

No  NARAN KOMPLETOSEXODATA MORISAldeiaNO.ELEITORALOBS
MANEFETO
1Antonia dos reis FETO19/1o/1934Baulolo255883 
2Arminda maia FETO01/01/1950Baulolo254918 
3Juliana A.M. Gomes FETO10/06/1934Baulolo622795 
4Maria dos Reis FETO07/09/1946Baulolo254816 
5Domingas Soares FETO17/09/1946Baulolo254847 
6Iria do Santos FETO16/09/1945Baulolo255758 
7Albertinha de Sena FETO03/09/1945Baulolo254821 
8Matilde de Fatima FETO01/01/1945Baulolo255826 
9Arminda dos Reis FETO05/09/1948Baulolo254794 
10Moizes Sarmento FETO12/05/1987Baulolo256193 
11Afonso da Cruz FETO02/10/1972Baulolo254757 
12Clementino HenriguesMANE 01/01/1941Baulolo254791 
13Basco de SenaMANE 05/05/1985Biatuma255988 
14Celestina Cardoso FETO09/09/1952Biatuma254968 
15Juvita N. Rodrigues FETO20/05/1991Biatuma7363477 
16Matilda Gomes FETO12/01/1956Biatuma255780 
17Lucia Mesquita FETO19/05/1949Biatuma254843 
18Lucia Rodrigues FETO09/03/1974Biatuma254995 
19Marcelina dos Reis FETO01/01/1952Biatuma255963 
20Helena de Araujo FETO01/01/1956Biatuma254800 
21Natercia de Araujo FETO19/02/1980Biatuma256055 
22Otilia de Jesus FETO19/10/1991Biatuma935401 
23Inacio MagnoMANE 05/07/1947Biatuma254763 
24Feliciano MirandaMANE 06/04/1945Biatuma256139 
25Aurelia dos Reis FETO07/10/1967Biatuma256059 
26Fernanda dos Reis FETO18/10/1989Biatuma622644 
27Florinda dos Santos FETO02/07/1945Biatuma254792 
28Martinho BarretoMANE 02/03/1953Biatuma256053 
29Adelina dos Reis FETO15/05/1955Biatuma256036 
30Angelica Cardoso FETO07/01/1984Biatuma622438 
31Domingos de DeusMANE 14/12/1948Biatuma256051 
32Carolina da Cruz FETO07/10/1967Biatuma255805 
33Albertina de Sena FETO08/09/1944Biatuma255964 
34Albertina dos Reis FETO05/071947Horba256097 
35Alzira dos Reis FETO26/06/1974Horba255859 
36Catarina de Jesus FETO20/08/1996Horba833691 
37Laurinda Gomes FETO04/02/1985Horba622181 
38Natalia Gomes FETO18/05/1993Horba766446 
39Terejinha Fernandes FETO05/12/1981Horba256104 
40Aponciana dos Reis FETO05/07/1946Horba254840 
41Angelina dos Reis FETO01/01/1952Horba254795 
42Aurelia da Silva FETO15/06/1986Horba255840 
43Martinha de Sena FETO04/07/1950Horba254867 
44Esmeralda Barros FETO11/04/1999Horba833799 
45Francisca Soares FETO20/2/1995Horba1130205 
46Lucia da Costa FETO04/09/2002Horba1042542 
47Domingas M. Caitaho FETO06/12/1938Horba833264 
48Domingas de Sena FETO17/2/1945Horba254872 
49Rosalia dos Reis FETO16/2/1950Horba255855 
50martino D.S.fereiraMane 09/10/1991Horba833334 
51Filipe L.de carbailhoMane17/06/1964Horba25483 
52Martinho S.maiaMane17/05/1949Horba853790 
53Paulino d0s ReisMane09/02/1947Horba255848 
54Guilermina de Jesus FETO02/03/1956Aisal-leuk255869 
55Fatima maia FETO08/12/1946Aisal-leuk254924 
56Bernadina de Sena FETO01/02/1950Aisal-leuk255779 
57Anjelina de Jesus FETO08/01/1945Aisal-leuk198042 
58Celestina Fernandes FETO05/07/1943Aisal-leuk255798 
59Joana Maia FETO18/07/1938Aisal-leuk254922 
60Juliana da Costa FETO10/08/1945Aisal-leuk255847 
61Juliana Rodrigues FETO21/01/1957Aisal-leuk255845 
62lidia dos Reis FETO27/07/1969Aisal-leuk592074 
63Filomena de Arouju FETO22/03/1962Aisal-leuk256792 
64Martinha Mesguita FETO09/07/1959Aisal-leuk1043037 
65Filomena de Arouju FETO03/05/1984Aisal-leuk25938 
66Felisiano Gonsalbes FETO18/02/1954Aisal-leuk256089 
67Carlos M.Nascimento FETO07/12/1968Aisal-leuk202460 
68Afonso FreitasMane 05/03/1959Aisal-leuk256071 
69Filomino dos ReisMane01/01/1944Aisal-leuk255782 
70Rumaldo de D.MaiaMane10/12/1982Aisal-leuk223878 
71Madalena M.Barros FETO04/08/1949Lepo-Canua495574 
72Madalena Cardoso FETO07/04/1955Lepo-Canua740477 
73Laurinda da Silva FETO02/03/1950Lepo-Canua256122 
74Elsa de Sena FETO08/08/1939Lepo-Canua254977 
75Ijabel Maia FETO10/04/1948Lepo-Canua254797 
76Francisca de Jesus FETO03/07/1935Lepo-Canua255769 
        

f.  Defisensia,

NoNaranSexuIdadeAldeiaTipu KondisaunOBS
1ImaculadaF12Lepo-CanuaDifisensia Matan 
2Natercia MaiaF35Lepo-CanuaDifisensia Matan 
3ArgentinoM14Lepo-CanuaDifisensia Matan 
4Cipriano TaloM82Lepo-CanuaDifisensia Matan 
5Madalena CardosoF73Lepo-CanuaDifisensia Matan 
6Zelina BarrosF16Lepo-CanuaDiisensia Fiziku (kotuk bonkok) 
7Elsa de SenaF83Lepo-CanuaDifisensia Fiziku Ain 
8Manuel da SilvaM77Lepo-CanuaDifisensia Matan 
9Jacinta dos ReisF22BiatumaDifisensia Liman no Ain 
10Rosa dos ReisF21BiatumaDifisensia Liman no Ain 
11Evania de AraujoF3BiatumaDiisensia Fiziku(Ibun Sakat) 
12Rosa FernandesF6BiatumaDifisensia Liman no Ain 
13Mario da SilvaM17BiatumaDifisensia Fiziku Ain 
14Celina GomesF31BiatumaDifisensia Fiziku Ain 
15Julio BarretoM28BiatumaDifisensia Liman no Ain 
16Adelino dos SantosM20BiatumaDifisensia Liman no Ain 
17Miguel de SenaM62BiatumaDifisensia Liman no Ain 
18Miguel de AraujoM38BiatumaDifisensia Liman no Ain 
19Adelina da CruzF18BiatumaDifisensia Matan 
20Fernanda dos SantosF48BiatumaDifisensia Fiziku Ain 
21Jose do NascimentoM78BiatumaDifisensia Liman 
22Hilario dos ReisM72AisaleukDifisensia Matan 
23Jose de JesusM40AisaleukDifisensia Fiziku Ain 
24Fernando MagnoM84AisaleukDifisensia Fiziku Ain 
25Angelina MaiaF37AisaleukDifisensia Fiziku Ain 
26Ermundo de SenaM57AisaleukDifisensia Fiziku Ain 
27Siquito de AraujoM28AisaleukDiisensia Fiziku(Kakorok) 
28Marcelina dos ReisF68AisaleukDifisensia Liman 
29Deolinda AngelicaF13AisaleukDifisensia Fiziku Ain 
30Casimiro GloriaM23AisaleukDifisensia Matan 
31Arnaldo Gloria de SenaM6AisaleukDifisensia Liman 
32Julio de AraujoM79BauloloDifisensia Matan 
33JulianaF88BauloloDifisensia Matan 
34Eugenia Gomes SantosF27BauloloDifisensia Matan 
35Marta dos SantosF48BauloloDifisensia Fiziku Ain 
36Bosco de SenaM25BauloloDifisensia Fiziku Ain 
37Afonso de senaM47BauloloDifisensia Fiziku Ain 
38Tomas Maia BarrosM75BauloloDifisensia Fiziku Ain 
39Mouzino SarmentoM31BauloloDifisensia Matan 
40Romana dos ReisM52BauloloMoras Mental 
41Clementino HenriquesM81BauloloDifisensia Matan 
42Martina de FatimaF73BauloloDifisensia Matan 
43Jaulino dos ReisM25BauloloDifisensia Fiziku Ain 
44Berta dos ReisF74BauloloDifisensia Matan 
45Martinho SoaresM73BauloloDifisensia Matan 
46Martina FranculinF73BauloloDifisensia Matan 
47Adelina dos ReisF88BauloloDifisensia Matan 
48AlbertinaF72BauloloDifisensia Liman 
49Fatima dos ReisF77BauloloDifisensia Liman 
50Candido FerreiraM77BauloloMoras Mental 
51Iria dos SantosF77BauloloDifisensia Matan 
52Tajaria de SenaF6BauloloDiisensia Fiziku(Ibun Sakat) 
53Marta CarlosF3BauloloDiisensia Fiziku(Ibun Sakat) 
54Domingos MartinsM60HorbaAin aat 
55Miguel FerreiraM72HorbaDifisensia Tilun 
56Angelica CardosoF38HorbaDifisensia Tilun 
57Claudina de AraujoF49HorbaDifisensia Matan 
58Aponciana dos ReisF76HorbaDifisensia Matan 
59Domingas de SenaF77HorbaDifisensia Matan 
60Alice da Silva Lece MaliF73HorbaDifisensia Liman 
61Basilio do NascimentoM20HorbaDifisensia Fiziku Ain 
62Martina CardosoF71HorbaDifisensia Liman 
63Paulino SarmetoM69HorbaDifisensia Liman 
64Mateus de SenaM62HorbaDifisensia Liman 
65Tome de SenaM72HorbaMoras Mental 
66Martino de AraujoM76HorbaDifisensia Matan 
67Inacio do NascimentoM70HorbaDifisensia Fiziku(Kidan tohar) 
68Januario do NascimentoM77HorbaDifisensia Matan no Tilun 
69Joao dos SantosM79HorbaDifisensia Matan 
70Miguel FerreiraM40HorbaDifisensia Matan 
71Leopoldino A. De JesusM55HorbaDifisensia Fiziku Ain 

g. Dadus bazeia ba idade

    Tinan  AbitanteAldeia Lepo Canua  Aldeia Biatuma  Aldeia Aisaleuk  Aldeia HorbaAldeia Baulolo 
    total    F    M    Total    F    M    Total    F    M    Total     M    Total    F    M    Total    FM
028919321818734835101
13721167347528621147431
264412311832113817143945624
38140411284191092810181587743
47844341248251213211561192945
5693336153121511417891569752
67639371710726121419109853624
76936331310316881912714410725
884473716610281612231581064743
9753144167920812186121569642
107935441037271611205151376945
11663630151142012816791037532
12713536171162214817512936624
1361293210462281411651376541
1480384213673017132010101037725
156232301596209111596835422
1658352310641817115510936642
175534211486131121385963615
1868422610642415920146963514
195828301266191091385835615
20623824743231310171254221174
216334291385211291385853817
22563323954199101486862651
235029211284177106511183413
2438191943116791165633101
258742451651131131819 61587633
265631258262012812 6853862
275027231055159612 61174202
285032191082151055 21174927
293016145231165743422321
30481830954145911 91055413
3133151810371385734211101
323015152 27431165624431
332211115418533214 4202
3434151910641349422624110
353817219541156936633312
363412221248936844413101
372481674361592711 101
38271314103783555011 312
392717107439726 2321202
403116155231376106411 202
4122121031211743 1312211
422411139454317 4312101
43211294226334 1422321
449270  4 43 21 1110
4512572115324 31 1000
462110  2110  0  000
4753211 21111 1 1000
4814681 1312844211000
4913673211 15 211 303
50126621172522 11 000
5114773125322 111 312
5294511 31231211 101
536330  4220  11 101
54189911 5237 4321211
551913632112932111 1110
56154113122 28 61 1110
5712664225320  312000
589272114 43120  000
599270  5 50  2 2220
60186121 17344 3413211
616152113 31 10  000
6252321111 1 11 1000
637432111 11  321000
649543211101 1422000
6514592 27341 1422000
    53264          
677522112110  22 110
6810631 133 3 1211110
6912573124222 11 1211
7074411 1 12 1321000
716241 12 23 10  000
7293722 4 41 1211000
739452 23124 10  000
7413492 28351 11 1110
75171255324402 233 321
7654122 2110  0  110
778170 01 10  11 606
7824131044 1 16 1514835
7915962113 333 22 532
801265211422211211210
8192711 3 33121 1101
825320  21111 211000
834211 10  22 0  100
847254132110  0  101
850000  0  0  0  000
86110      0  11    
9033011 0  0  0  220
 271013781332523269254864447418645 306421208213259115142

h. LISTA BOLSA DA MAE CONDISIONAL 2026 SUCO LEPO

NoNaran Tutor PrincipalAldeiaOBS
1Angelica dos ReisAisaleuc 
2Angelina CardosoAisaleuc 
3Erminda de Araujo SoaresAisaleuc 
4Esmeralda RodriguesAisaleuc 
5Lidia Soares LopesAisaleuc 
6Lucia da CostaAisaleuc 
7Lurdes Paula LopesAisaleuc 
8Maria da Costa NoronhaAisaleuc 
9Marta FranculinAisaleuc 
10Meliana MesquitaAisaleuc 
11Ponciana Freitas de AraujoAisaleuc 
12Rosa Mesquita dos ReisAisaleuc 
13Abrao BarrosBaulolo 
14Ilina da CostaBaulolo 
15Zelita da CostaBaulolo 
16Aguida dos Reis FerreiraBiatuma 
17Agustina MaiaBiatuma 
18Ana MariaBiatuma 
19Anita de SenaBiatuma 
20Domingas de AraujoBiatuma 
21Domingos de Sena Dos S.AmaralBiatuma 
22Domingo NoronhaBiatuma 
23Elda da SilvaBiatuma 
24Estela da Cruz NoronhaBiatuma 
25Fernanda dos SantosBiatuma 
26Fernanda MaiaBiatuma 
27Filomena dos ReisBiatuma 
28Filomena FernandesBiatuma 
29Francisca dos ReisBiatuma 
30Francisco NoronhaBiatuma 
31Imaculada dos Santos RibeiroBiatuma 
32Jacinta dos ReisBiatuma 
33Julia Imaculada Eduardo dos ReisBiatuma 
34Natercia de AraujoBiatuma 
35Natercia dos ReisBiatuma 
36Olandina de Deus OliveiraBiatuma 
37Olandina FernandesBiatuma 
38Rosa MaiaBiatuma 
39Zulmira MonizBiatuma 
40Zulmira SoaresBiatuma 
41Alzira dos ReisHorba 
42Arminda dos ReisHorba 
43Berta Alda da SilvaHorba 
44Casmira GomesHorba 
45Claudina de AraujoHorba 
46Delfina de AraujoHorba 
47Domingas CardosoHorba 
48Francisca da Costa AbuHorba 
49Joaninha de SenaHorba 
50Julio SarmentoHorba 
51Maria SoaresHorba 
52Natalia dos ReisHorba 
53Natercia de AraujoHorba 
54Otilia de DeusHorba 
55Adelina SoaresLepo-Canua 
56Alcina dos ReisLepo-Canua 
57Angelina PereiraLepo-Canua 
58Bernadete SoaresLepo-Canua 
59Celeste NoronhaLepo-Canua 
60Domingas de JesusLepo-Canua 
61Ester Alves SoaresLepo-Canua 
62Filomena de DeusLepo-Canua 
63Luisa da SilvaLepo-Canua 
64Manuela Rodrigues HenriguesLepo-Canua 
65Maria dos ReisLepo-Canua 
66Maria MaiaLepo-Canua 
67Maria Maia FranklinLepo-Canua 
68Maria pereiraLepo-Canua 
69Martinha FerreiraLepo-Canua 
70Martinha SoaresLepo-Canua 
71Natercia SequeiraLepo-Canua 
72Regina NoronhaLepo-Canua 
73Roja de Jesus MonizLepo-Canua 

XII. Dadus Finanseiru

Insentivu Membro Konselho Suku no Fungsionario Suku

Fulan Janeiro-Marco (TRIMESTRE I)

NOTRANSAKSAUNInsentivoObs
1Selu ba Xefe Suku$ 750.00 
2Selu ba Xefe Aldeia Lepo-Canua$ 450.00 
3Selu ba Xefe Aldeia Biatuma$ 450.00 
4Selu ba Xefe Aldeia Aisaleuk$ 450.00 
5Selu ba Xefe Aldeia Baulolo$ 450.00 
6Selu ba Xefe Aldeia Horba$ 450.00 
7Selu ba Delegado Lepo-Canua$ 120.00 
8Selu ba Delegada Lepo-Canua$ 120.00 
9Selu ba Delegado Biatuma$ 120.00 
10Selu ba Delegada Biatuma$ 120.00 
11Selu ba Delegado Aisaleuk$ 120.00 
12Selu ba Delegada Aisaleuk$ 120.00 
13Selu ba Delegado Baulolo$ 120.00 
14Selu ba Delegada Baulolo$ 120.00 
15Selu ba Delegado Horba$ 120.00 
16Selu ba Delegada Horba$ 120.00 
17Selu ba Lianain$ 120.00 
18Selu ba Xefe Jovem Mane$ 120.00 
19Selu ba Xefe Jovem Feto$ 120.00 
20Selu ba Secretario Suku$ 510.00 
21Selu ba Offsial Adm. Suku$ 450.00 
22Selu ba Official Finansas Suku$ 450.00 
23Selu ba Offisial Assuntu Sosiais Suku$ 450.00 
TOTAL$ 5,910.00 

Isentivu no Sena Prensensa Membro Konselho Suku no Fungsionario Suku

FULAN ABRIL-JUNHO (TRIMESTRE II)

NOTRANSAKSAUNInsentivoSena PresensaTotalObs
1Selu ba Xefe Suku$ 750.00$ 25.00$ 775.00 
2Selu ba Xefe Aldeia Lepo-Canua$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
3Selu ba Xefe Aldeia Biatuma$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
4Selu ba Xefe Aldeia Aisaleuk$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
5Selu ba Xefe Aldeia Baulolo$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
6Selu ba Xefe Aldeia Horba$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
7Selu ba Delegado Lepo-Canua$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
8Selu ba Delegada Lepo-Canua$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
9Selu ba Delegado Biatuma$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
10Selu ba Delegada Biatuma$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
11Selu ba Delegado Aisaleuk$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
12Selu ba Delegada Aisaleuk$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
13Selu ba Delegado Baulolo$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
14Selu ba Delegada Baulolo$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
15Selu ba Delegado Horba$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
16Selu ba Delegada Horba$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
17Selu ba Lianain$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
18Selu ba Xefe Jovem Mane$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
19Selu ba Xefe Jovem Feto$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
20Selu ba Secretario Suku$ 510.00 $ 510.00 
21Selu ba Offsial Adm. Suku$ 450.00 $ 450.00 
22Selu ba Official Finansas Suku$ 450.00 $ 450.00 
23Selu ba Offisial Assuntu Sosiais Suku$ 450.00 $ 450.00 
TOTAL$ 5,910.00$ 215.00$ 6,125 

Insentivu Membro Konselho Suku no Fungsionario Suku

Fulan Julho-Setembro (TRIMESTRE III)

NOTRANSAKSAUNInsentivoObs
1Selu ba Xefe Suku$ 750.00 
2Selu ba Xefe Aldeia Lepo-Canua$ 450.00 
3Selu ba Xefe Aldeia Biatuma$ 450.00 
4Selu ba Xefe Aldeia Aisaleuk$ 450.00 
5Selu ba Xefe Aldeia Baulolo$ 450.00 
6Selu ba Xefe Aldeia Horba$ 450.00 
7Selu ba Delegado Lepo-Canua$ 120.00 
8Selu ba Delegada Lepo-Canua$ 120.00 
9Selu ba Delegado Biatuma$ 120.00 
10Selu ba Delegada Biatuma$ 120.00 
11Selu ba Delegado Aisaleuk$ 120.00 
12Selu ba Delegada Aisaleuk$ 120.00 
13Selu ba Delegado Baulolo$ 120.00 
14Selu ba Delegada Baulolo$ 120.00 
15Selu ba Delegado Horba$ 120.00 
16Selu ba Delegada Horba$ 120.00 
17Selu ba Lianain$ 120.00 
18Selu ba Xefe Jovem Mane$ 120.00 
19Selu ba Xefe Jovem Feto$ 120.00 
20Selu ba Secretario Suku$ 510.00 
21Selu ba Offsial Adm. Suku$ 450.00 
22Selu ba Official Finansas Suku$ 450.00 
23Selu ba Offisial Assuntu Sosiais Suku$ 450.00 
TOTAL$ 5,910.00 

Insentivu no Sena Prensensa Membro Konselho Suku no Fungsionario Suku

Fulan Outobro-Dezembro (TRIMESTRE IV)

NOTRANSAKSAUNInsentivoSena PresensaTotalObs
1Selu ba Xefe Suku$ 750.00$ 25.00$ 775.00 
2Selu ba Xefe Aldeia Lepo-Canua$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
3Selu ba Xefe Aldeia Biatuma$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
4Selu ba Xefe Aldeia Aisaleuk$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
5Selu ba Xefe Aldeia Baulolo$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
6Selu ba Xefe Aldeia Horba$ 450.00$ 25.00$ 475.00 
7Selu ba Delegado Lepo-Canua$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
8Selu ba Delegada Lepo-Canua$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
9Selu ba Delegado Biatuma$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
10Selu ba Delegada Biatuma$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
11Selu ba Delegado Aisaleuk$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
12Selu ba Delegada Aisaleuk$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
13Selu ba Delegado Baulolo$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
14Selu ba Delegada Baulolo$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
15Selu ba Delegado Horba$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
16Selu ba Delegada Horba$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
17Selu ba Lianain$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
18Selu ba Xefe Jovem Mane$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
19Selu ba Xefe Jovem Feto$ 120.00$ 5.00$ 125.00 
20Selu ba Secretario Suku$ 510.00 $ 510.00 
21Selu ba Offsial Adm. Suku$ 450.00 $ 450.00 
22Selu ba Official Finansas Suku$ 450.00 $ 450.00 
23Selu ba Offisial Assuntu Sosiais Suku$ 450.00 $ 450.00 
TOTAL$ 5,910.00$ 215.00$ 6,125 

Fundus Operasional Suku 2025

Fulan  :Janeiro – Marsu—Trimestre I

DataNo.DokTransaksaunOsan TamaOsan SaiBalansu
17/03/2025 Foti Osan iha Banku BNCTL Suai$ 515.75 $ 515.75
01/08/20251Hadia Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 17.00$ 498.75
01/09/20252Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 20.00$ 478.75
06/02/20253Selu Bensin ba Motorizada Suku Plat GA 6155 Offisial Asuntu Sosiais Lori relatorio ba Posto $ 5.00$ 473.75
07/02/20254Selu Ateka Suku $ 3.50$ 470.25
12/02/20255Selu Bensin ba Motorizada Suku Plat GA 6155 Offisial Asuntu Sosiais Lori relatorio ba Posto $ 10.00$ 460.25
16/02/20256Hadia Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 7.00$ 453.25
17/02/20257Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 20.00$ 433.25
10/03/20258Hadia Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 13.00$ 420.25
11/03/20259Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 20.00$ 400.25
12/03/202510Selu Material Ba Manuntensaun Edifisio Suku $ 146.00$ 254.25
17/03/202511Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 15.00$ 239.25
17/03/202512Sosa material Edificio Suku $ 18.00$ 221.25
17/03/202513Sosa ATK Suku $ 28.50$ 192.75
17/03/202514Sosa hahan /Consumo $ 6.00$ 186.75
17/03/202515Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 20.00$ 166.75
19/03/202516Selu transporte tula materia Edificio Suku $ 10.00$ 156.75
21/03/202517Sosa haha /Consumo ba membru Conselho Suku $ 16.75$ 140.00
21/03/202518Sosa bensin ba motorizada Xefe Suku plat 6195 $ 15.00$ 125,00
25/03/202519Sosa material Edificio Suku $ 30.00$ 95.00
26/03/202520Sosa bensin ba motorizada Xefe Suku plat 619 $ 18.00$ 77.00
26/03/202521Sosa hahan /Consumo ba membru Conselho Suku hodi Bandeira ba Suai $ 60.00$ 17.00
26/03/202522Hadia motorizada Finansas Suku plat 3201 $ 5.00$ 12.00
28/03/202523Hadia motorizada administrasaun Suku                                                                 plat 6155 $ 5.00$ 7.00
28/03/202524Sosa material Edificio Suku $ 7.00$ 0.00

Fulan             :Abril– Junho-Trimestre II

DataNo. DokTransaksaunOsan TamaOsan SaiBalansu
20/06/2025 Foti Osan iha Banku BNCTL Suai$ 515.75 $ 515.75
04/04/20251Hadia Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 6.50$ 509.25
04/04/20252Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 494.25
10/04/20253Manuntensaun Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 5.00$ 489.25
17/04/20254Manuntensaun Edifisio Suco $ 12.50$ 476.75
28/04/20255Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 461.75
05/05/20256Hadia Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 5.00$ 456.75
07/05/20257Selu Transporte Publico Plat 57-874 tula Ekipamnetu Suku (Mexa no Kadeira suco nian) + tula Raihenek Ret ida $ 97.50$ 359.75
13/05/20258Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 344.25
19/05/20259Sosa hahan ba Membro Konselho Suco ba Tuir Ichar Bendeira 20/05/2025 $ 40.00$ 304.25
19/05/202510Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 10.00$ 294.25
21/05/202511Selu bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 10.00$ 284.25
23/05/202512Sosa material Edificio Suku $ 42.00$ 242.25
03/06/202513Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 6.50$ 235.75
16/06/202514Sosa hahan /Consumo $ 50.00$ 185.75
18/06/202515Sosa Bensin Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 5.00$ 180.75
20/06/202516Sosa hahan /Consumo $ 7.50$ 173.25
20/06/202517Sosa Bensin Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 3.50$ 169.75
23/06/202518Manuntensaun Edificio Suco $ 6.00$ 163.75
24/06/202519Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 7.00$ 156.75
24/06/202520Manuntensaun Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 12.00$ 144.75
25/06/202521Sosa Bensin Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 3.50$ 141.25
25/06/202522Sosa ATK Suco $ 20.00$ 121.25
25/06/202523Manuntensaun Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 20.00$ 101.25
27/06/202524Sosa Bensin Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 3.50$ 97.75
27/06/202525Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 82.75
30/06/202526Sosa hahan /Consumo $ 11.50$ 71.25
04/07/202527Sosa hahan /Consumo $ 15.25$ 56.00
07/07/202528Sosa ATK Suku $ 7.00$ 49.00
14/07/202529Sosa Bensin Motorizada Suco Plat Ga 6155 $ 4.00$ 44.00
14/07/202530Sosa ATK Suku $ 44.00$ 00.00

Fulan               :Julho – Setembro—Trimestre III

DataNo.DokTransaksaunOsan TamaOsan SaiBalansu
02/09/2025 Foti Osan iha Banku BNCTL Suai$ 515.75 $ 515.75
01/07/20251Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 500.75
14/07/20252Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 485.75
19/08/20253Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 470.75
26/08/20254Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 455.75
26/08/20255Selu ATK Suku $ 10.00$ 445.75
02/09/20256Selu Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 430.75
02/09/20257Manuntensaun Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 21.00$ 409.75
02/09/20258Selu bensin ba motorizada Suku Plat GA 6155 $ 3.50$ 406.25
02/09/20259Manuntensaun ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 30.00$ 376.25
12/09/202510Selu bensin ba motorizada Suku Plat GA 6155 $ 3.50$ 372.75
12/09/202511Sosa ATK Suku $ 48.00$ 324.75
12/09/202512Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 309.75
12/09/202513Sosa ATK Suku $ 110.00$ 199.75
12/09/202514Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 51.00$ 148.75
13/09/202515Selu transporte tula material Edifisio Suku $ 20.00$ 128.75
15/09/202516Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 14.00$ 114.75
18/09/202517Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 10.00$ 104.75
18/09/202518Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 45.50$ 59.25
18/09/202519Selu bensin ba motorizada Suku Plat GA 6155 $ 3.50$ 55.75
18/09/202520Sosa ATK Suku $ 20.00$ 35.75
22/09/202521Sosa Bensin ba Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 20.75
22/09/202522Sosa ATK Suku $ 11.75$ 9.00
23/09/202523Sosa Hahan ba Enkontru Membru Konselho Suku $ 9.00$ 00.00

Fulan  :Outobro – Dezembro—Trimestre IV

DataNo. DokTransaksaunOsan TamaOsan SaiBalansu
20/11/2025 Foti Osan iha Banku BNCTL Suai$ 515.75 $ 515.75
04/10/20251Manuntensaun Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 6.50$ 509.25
13/10/20252Manuntensaun Motorizada Xefe Suku Plat GA 6195 $ 15.00$ 494.25
13/10/20253Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 6.50$ 487.75
14/10/20254Pulsa ba Update dadus SIIGSA $ 10.00$ 477.75
15/10/20255Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.00$ 472.75
15/10/20256Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 15.00$ 457.75
16/10/20257Manuntensaun ba Motorizada Suku Plat GA 6155 $ 5.00$ 452.75
03/11/20258Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 20.00$ 432.75
12/11/20259Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 7.00$ 425.75
12/11/202510Manuntensaun ba Motorizada Suku Plat GA 6155 $ 5.00$ 420.75
12/11/202511Sosa Bendeira RDTL $ 7.00$ 413.75
12/11/202512Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 5.25$ 408.50
12/11/202513Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 6.00$ 402.50
19/11/202514Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 3.50$ 399.00
20/11/202515Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.25$ 393.75
20/11/202516Sosa ATK Suku $ 20.00$ 373.75
22/11/202517Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 3.50$ 370.25
26/11/202518Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.25$ 365.00
27/11/202519Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 20.00$ 345.00
27/11/202520Manuntensaun ba Motorizada Suku Plat GA 6155 $ 30.00$ 315.00
28/11/202521Sosa Hahan ba membru Konselho Suku Ichar Bendeira $ 9.00$ 306.00
28/11/202522Sosa Bensin ba Membru Konselhu Suku Ichar Bendeira $ 42.00$ 264.00
29/11/202523Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 10.00$ 254.00
02/12/202524Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 5.00$ 249.00
04/10/202525Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.00$ 244.00
04/12/202526Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 15.00$ 229.00
11/12/202527Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 15.00$ 214.00
11/12/202528Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 16.00$ 198.00
14/12/202529Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 8.00$ 190.00
14/12/202530Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 2.00$ 188.00
18/12/202531Selu bensin ba motorizada xefe Suku plat 6195 $ 15.00$ 173.00
19/12/202532Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.25$ 167.75
19/12/202533Sosa ATK Suku $ 71.00$ 96.75
19/12/202534Sosa Material Manuntensaun Edifisio Suku $ 8.50$ 88.25
19/12/202535Sosa Hahan ba Membru Konselho Suku $ 7.50$ 80.75
20/12/202536Sosa Hahan ba Membru Konselho Suku $ 12.50$ 68.25
23/12/202537Sosa ATK Suku $ 38.00$ 30.25
23/12/202538Selu Transporte tula ATK Suku $ 20.00$ 10.25
05/01/202639Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.25$ 5.00
12/01/202640Sosa bensin ba motorizada Suku Plat Ga 6155 $ 5.00$ 00.00

XIII. Ekipamentu Eletróniku:

NoNaran InventarioKondisaunNu SerieKuantidadeFornese HusiMarka
1KomputadorDiak8FDH8K31MAEDELL
2PrinterDiakCNB3PBK4RZ1MAEHP
3KomputadorDiakRDTL 01042 /20241MAEHP Intel Inside
4KomputadorDiakRDTL     01043 /20241MAEHP Intel Inside
5Printer RDTL 01135//20241MAEEpson L3210
6Komputador RDTL 12231/20241MAEHP CORE i3

2. Ekipamentu Inventáriu:

NoNaran InventarioKondisaunNu SerieKuantidadeFornese HusiMarka
DiakA’at
1Meza Plastiku11 2Governo 
2Kadeira Quadru31 4PNDS 
3Lemario2  2PNDS 
4Kadeira Wapolin132 15PNDS 
5Kadeira364 40PNDS 
6Meza Gaveta1  1PNDS 

Foto Atividade Suku Lepo

Pontu Vokal :

Marcos Gusmao, Lic.Eco M.Gest

© 2026 Autoridade Munisipal Covalima