Diresaun Servisu Municipal de Segurança Alimentar

Municipio Covalima 2026

  1. Dadus Pessoal

Naran Kompletu : Hilario Oliveira Mendonça

Data no Moris fatin : Loro, 23 Juñu 1975

Estadu Sivil : Kaben Nain

Relijiaun : Katoliku

Hela Fatin : Suai-Loro, Suai, Covalima

2. Informasaun Profesional

Kategoria /Eskuadra : Funsionariu Públiku

Nivel : 4 Grau D, Eskalaun 3

Kargu Atual Diretur Servisu Municipal de Segurança Alimentar

Tinan Servisu iha Administrasaun Públika : Tinan 17

3. Formasaun Akademika

Licenciatura iha Area Gestaun Alimentar, Universidade da Paz 2015

4. Informasaun Kontaktu

Telemóvel : +670 76136004

Email : eltonhilario125@gmail.com

A. INTRODUSAUN

Segurança aihan/alimentar no nutrisaun mak sustenta dezenvolvimentu Nasional. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011 – 2030 rekuñese katak nasaun ida ninia riku-soin lolos mak ema nia forsa, masimiza kondisaun saude jeral, edukasaun no kualidade moris ema Timor oan sira nian konsidera hanesan sentru ba dezenvolvimentu nasaun ida ne`ebe justu no progresivu. Liu-liu labarik sira iha Timor Leste, iha diretu atu iha asesu ba kualidade saude ne`ebe diak, aihan ho nutrisaun, be hemu ne`ebe moos no saneamentu ne`ebe diak, nune`e atinzimentu nasional ba segurança aihan no nutrisaun sai nafatin hanesan prioridade nivel altu ba dezenvolvimentu nasional.

B. Baze Legal Sira

Servisu Municipal Segurança Alimentar, existe ou estabelese iha Tinan 2021, ho ninia Enkuadramentu legal mak hanesan Decreto Lei No.34/2025 de 15 de Outobro, altersaun ba dala neen husi Decreto Lei No.3/2016 de 16 de Março iha artigu 9 no mos Diploma Ministerial No.85/2023 de 29 de Desembro, artigu 33.

C. Visaun no Misaun

Wainhira tama ba tinan 2030 Timor Leste sei livre husi hamlaha no malnutrisaun no Timor oan sira sei moris iha vida ne`ebe saudavel no produtivu. Ema iha Timor Leste sei hetan han hahan diak, liu-liu husi aumenta iha variedade aihan lokal ne`ebe seguru no iha nutrisaun ba moris ne`ebe saudavel no produtivu, iha tempu hanesan, sira mos observa agroekosistema ne`ebe iha kondisaun diak. Artigu 32 hosi Diploma Ministerial No.85/2023 de 29 Dezembru, Servisu Municipal Segurança Alimentar ( DSM-SA ) maka servisu husi autoridade municipal, katak ho orientasaun husi Presidente Autoridade Municipal iha misaun atu asegura aplikasaun husi lejislasaun no ezekusaun politika públika no programa governu nian iha ámbitu segurança aihan no nutrisaun iha municipiu.

D. ORGANOGRAMA SERVISU MUNISIPAL SEGURANSA ALIMENTAR

E. Kompetensia ba iha área Seguransa Alimentár tuir DL no.34/2025 de 15 de Outobru, alterasaun da neen husi DL no.3/2016:

a. Iha prosesu hirak konaba autorizasaun no lisensiamentu ba fatin ka estabelesimentu armazenamentu nian, prepara ka fa’an produtu alimentasaun nian ba konsumu umanu, fo pareser kona-ba kondisaun hirak relasiona ho higiene no salubridade hirak nebe presija atu dezenvolve atividade hirak propoin ona hodi la tau risku ba saúde ema nian;

b. Akompaña evolusaun hosi kondisaun hirak relasiona ho higiene no salubridade iha fatin ka iha estabelesimentu armazenamento nian, prepara ka fa’an produtu alimentasaun ba konsumu umanu, hodi hola medida hirak presija atu halakon fator risku nian hirak detetadu;

c. Tau matan ba kondisaun higiene no salubridade iha fatin armazenamentu ai-han hirak destina ba konsumu umanu nian liu hosi hahan-fatin (refeitório) sira iha eskola ka iha âmbitu programa merenda eskolar nian;

d. Tau matan ba kondisaun higiene no salubridade iha hahan-fatin eskola nian sira ka iha fatin ema han ai-han ne’ebé fahe iha âmbitu programa merenda eskolar;

e. Komunika ba Inspesaun Alimentár no Ekonómika infrasaun (la kumpri lei) iha abastesimentu ai-han ba públiku;

f. Tau matan ba kualidade we nian ba konsumu umanu hodi inpoin medida hirak presiza ba halakon ka hamenus fator hirak sai risku no detetadu, no hodi komunika ba Inspesaun Alimentár no Ekonómika, infrasaun hirak deteta ona iha abastesimentu ai-han nian;

g. Hala’o Programa Saúde no Nutrisaun ba Labarik liu hosi eskola pré-eskolar ka sentru nutrisaun ba labarik sira;

h. Hala’o asaun hirak atu informa ba públiku kona-ba prátika hirak di’ak ba manuzeamentu (halo ho liman), preparasaun, konfesaun (halo remata) no fa’an ai-han hirak ba ita ema atu han nian;

i. Prodúz no fahe livru manual sira kona-ba prátika hirak di’ak ba manuzeamentu (halo ho liman), preparasaun, konfesaun (halo remata) no fa’an ai-han hirak ba ita ema atu han nian,liu-liu ba ajenti ekonómiku sira;

j. Apoia ajenti ekonómiku sira iha setor agro-alimentár bainhira atu adopta prátika hirak di’ak kona-ba produsaun, transformasaun, manuzeamentu no fa’an produtu hirak destina ba ita ema atu han.

F. Tarefas sira ba iha área Seguransa Alimentár tuir Diploma Ministerial no.85/2023 de 29 de Desembru mak :

a) Estuda, dezenvolve, no implementa estratéjia informasaun públika kona-ba prátika di’ak sira hodi kaer, prepara, fabrika, no fa’an produtu ai-han sira ba konsumu umanu;

b) Hala’o workshop no sesaun informasaun ne’ebé dirije ba públiku en-jerál no ajente ekonómiku sira, partikularmente, kona-ba prátika di’ak sira kona-ba maneja, preparasaun, fabrikasaun, no fa’an produtu ai-han sira ba konsumu umanu;

c) Prodús matadalan no manuál sira kona-ba prátika di’ak sira ba produsaun, prosesamentu, manejamentu, no fa’an produtu agro-alimentár ne’ebé destinadu ba konsumu umanu ba ajente ekonómiku sira iha setór agro-alimentár;

d) Realiza workshop no sesaun informasaun ho objetivu ba ajente ekonómiku sira iha setór agro-alimentár hodi divulga prátika di’ak sira ba produsaun, prosesamentu, manejamentu, no fa’an produtu agro-alimentár ne’ebé destinadu ba konsumu umanu;

e) Halo inspesaun ba kondisaun ijiene no saúde husi fatin ka estabelesimentu sira ne’ebé rai, prepara, ka fa’an ai-han ba konsumu umanu no fó hatene ba sira ne’ebé responsavel ba fatin referidu kona-ba medida sira ne’ebé sira tenke adota atu halakon ka mitiga fatór risku sira ne’ebé identifika ona ba saúde ema nian ka saúde ambientál;

f) Halo inspesaun ba kondisaun ijiene no saúde hosi fatin sira ne’ebé rai ai-han ba konsumu ema nian, liuhosi kafetaria sira hosi estabelesimentu ensinu sira ka iha ámbitu programa “merenda eskolár” nian;

g) Halo fiskalizasaun ba kondisaun ijiene no saúde kafetaria sira estabelesimentu ensinu nian ka ba fatin sira ne’ebé konsume ai-han ne’ebé distribui iha ámbitu programa “merenda eskolár” nian;

h) Promove análize periódika bakteriolójika sira kona-ba kualidade bee ne’ebé distribui liuhosi sistema fornesimentu bee públiku no bee-botir no notifika responsável sira kona-ba medida sira ne’ebé atu adota hodi halakon ka mitiga fatór risku sira ba ema nia saúde;

i) Propoin ba Prezidente Autoridade Munisipál ka Administradór Munisipál atu Autoridade Inspesaun no Monitorizasaun ba Atividade Ekonómika, Sanitária, no Alimentár ne’ebé responsavel ba prosesamentu no aplikasaun sansaun hetan notifikasaun kona-ba faktu ruma ne’ebé, iha ezersísiu respetivu podér, Departamentu Munisipál Seguransa Alimentár sai konsiente no bele konstitui violasaun públika ba ai-han sira fornesementu;

j) Hala’o kna’ar sira seluk iha área seguransa alimentár ne’ebé nesesáriu ba dezempeñu responsabilidade Autoridade Munisipál nian, ne’ebé atribui ba nia hosi autoridade superiór ida no la’ós responsabilidade hosi órgaun ka servisu seluk hosi Autoridade Munisipál.

G. Deskrisaun Servisu (Job Descriptiom) ba Kargu Sira;

  1. Director;
  • Hanesan Supervisior ba SM Seguransa Alimentar
  • Elabora PAA ba Servisu Municipal kada Tinan
  • Jestor ba Servisu Administrasaun no planeamentu Finansas
  • Kontrola Xefe Departementu no Funcionariu sira
  • Kontrola Prejensa Funsionariu sira nian
  • Responsabiliza ba Administrasaun Municipio, hodi halo relatorio atividades Mensal, Trimestral no Annual.
  • Halo Koordenasaun masimu ho autoridade Municipio konaba atividade servisu municipal SM Seguransa Alimentar no Ministerio Interligadu.
  • Submete no aprova planu proposta orsamentu ba atividade anu fiscal servisu municipal nian.
  • Partisipa Reuniaun ba asuntu importante nu’udar membru konselu municipal.
  • Tau matan ba fasilidade servisu nu’udar patrimonio estadu iha edifisiu
  • Rezumu relatorio atividade semanal, mensal, husi servisu Xefe Departementu no funcionariu sira hotu.
  • Fo parser iha prosesu autorizasaun ka lisensiamentu ba armazenamentu no fatin ne’ebe uza ba halo ka faan produtu alimentasaun ba konsumu umanu.

2. Xefe Departementu Informasaun no Promosaun

  • Hanesan saseluk Director Servisu Municipal Seguransa Alimentar ninian.
  • Lidera Departemento Informasaun no promosaun Seguransa Alimentar.
  • Halo Plano no programa Aktividade Departemento nian.
  • Kontrola servisu Funcionario ne’ebe mak tutela/hala’o knar iha departemento.
  • Tau matan ba fasilidade servisu nu’udar patrimonio estadu.
  • Halo koordenasaun ho Director SM. Seguransa Alimentar ba planu proposta no ezekusaun programa no aktividade Departemento nian.
  • Ezekuta programa no Aktividades Departemento nian.
  • Halo relatorio Ezekusaun Orsamento ho Aktividade Semanal no Mensal.

3. Xefe Departemento Monitorizasaun

  • Halo Monitorizasaun no Fiskalizasaun Merenda Eskolar iha terenu kada loron,Semana, no Fulan.
  • Halo monitorizasaun ba Sistema Armajenamentu iha Ajente Ekonómiku sira (Armajen privadu no Públiku).
  • Halo monitorizasaun ba Ajente Ekonómiku, Grupu Prosesamentu Aihan (Inovativu) ninia progresu.
  • Halo relatorio Aktividades Kampu nian.
  • Halo relatorio Aktividades Semanal no Mensal.
  • Halo relatorio Ezekusaun Orsamentu Operasional kada fulan.

H. Dadus Finanseiru;

Servisu Municipal Segurança Alimentar durante ne`e ezekuta deit kategoria orsamentu 2 mak;

  • Salariu Vensimento
  • Bens de Servisu
TinanKategoria OrsamentuTotal Orsamentu ($)Total Ezekusaun Orsamentu ($)Persentajen (%)Obs
  2024Salariu Vencimento$ 52,194.00
Bens e Servico$ 13,164.00      $ 12,964.0098,4$ 200.00 la ezekuta
  2025Salariu Vencimento$ 34,588.00$ 34,588.00100 % 
Bens e Servico$ 13,003.00$ 12,500.0096 %$ 503.00 la ezekuta

J. Tipu Atividade Tinan 2024-2025;

  • disseminasaun no informasaun pratika diak seguransa alimentar no nutrisaun iha Posto Administrativo.
  • Realizasaun aktu monitorizasaun no fiskalizasaun ba estabelesimentu manuseamentu, konfeksaun no armazenamentu ba Loza, Armajen Publiku no Restaurante sira.
  • Efektivasaun ba monitorizasaun no fiskalizasaun programa merenda escolar.
  • Realizasaun analiza periodika bee iha abstacimentu publiku no agua grafaun sira. Iha bee matan, bak be,e publiku no Bee gallon.

K. Lista Fasilidade/ Ekipamentu;

  1. Ekipamentu Elektroniku;
NoDiskrisaunUnidadeKondisaun bens0bs
TuanFounDiakAt 
1Komputador HP3213 
2Komputador Acer111 
3Printer hp laser Jet P1102w3 22 
4Kalkulator333 
5External Hardisk111 

2. Ekipamentu Inventariu

NoDiskrisaunUnidadeKondisaun bens0bs
TuanFounDiakAt 
1Kipas31221 
2AC44 31 
3Meza ezekutivo directo no xefe dep.6624 
4Meza ba official nain 4444 
5Kadeira roda ba director nia 1  xefe dep. Nain 2 no Ofisial nain 2555 
6Kadeira besi 3 ba official333 
7Kadeira plastiku15105 
8Meza bainaka22 22 
9Motorizada marka versa 2021222 
10Almariu arkivo dokumentu11 
11Rak66 
12Karimbu1  

Bele hare pdf iha Kraik


  • Diresaun-SM-Seg.Alimentar.pdf pdf (2.21 MBkb) [ Download ]
  • DIPLOMA-MINISTERIAL-No-85-2023.pdf pdf (546.15 KBkb) [ Download ]

© 2026 Covalima Municipal Authority