Covalima, 17 Dezembru 2025 – Instituto de Geociêcias de Timor Leste dezamina mapamentu risku ba dezastre naturais, ho objetivu atu partilla informasaun kona-ba estudu jeosientifiku ba area sira ne’ebé poténsia maka’as ba risku inundasaun/be’e sa’e, erozaun kosteira no rai-halai, tuir mapa preliminária ne’ebé IGTL produz ona no mos halo avaliasaun ba area hirak ne’ebé hetan estraga husi risku jeolojiku sira. Aumesmu tempo fó solusaun atu mitiga no minimiza risku jeolojiku ne’ebé maka akontese, nune’e mós fo possibilidade protesaun ba area hirak ne’ebé seida’uk kona risku iha Munisipiu Covalima, atividade ida ne’e prezede husi Secretário Munisipal dos Assuntos Sociais e as Organizaões no mos Partisipa husi Administrador Postu Administrativo husi Postu 7 ho Membru Komisaun Jestaun Dezastre Munisipal (KJDM) sira hotu.

Iha oportunidade ida ne’e SECAM ASOC Sr. Filomeno Cardoso, Lic.Eco. MM. salienta objetivu enkontru ba loron ida ohin, hamutuk atu rona ita nia Nai sira husi IGTL atu aprezenta kona-ba materia Mapamentu risku ba dezastre naturais iha munisipiu Covalima, hodi nune’e ita bele halo prevensaun ba iha dezastre sira, liu-liu iha Postu Suai no Postu Zumalai sempre akontese inundasaun no mos parte foho sempre mosu erosaun ka rai halai, tamba ida ne’e ita aproveita hodi rona, haree no tuir lala’ok hirak ne’e didi’ak.

Diretor IGTL Sr. Joanico Pires Salienta katak Instituto de Geociêcias de Timor Leste tutela ba iha Ministerio do Petróleo e Rekursos Minerais ninia okos, ninia vizaun sai instituisaun Geociêcias ida ne’ebé kredivel, rekoñesidu no sai referensia iha nivel rejional, IGTL mos iha ninia Misaun mak Promove no dezenvolve investigasaun iha área geociéncias, inklui asaun sira atu demonstra no transfere kuñesimentu, fornese asisténsia téknika no teknológika, disponibiliza apoiu laboratóriu, no presta servisu sira seluk ba entidade sira ne’ebé atua iha domíniu geociéncias no geotecnológia. koordena no promove atividade sira ne’ebé orientadu ba produsaun no aprofundamentu kuñesimentu geológico iha territóriu nasionál, inklui área marítima sira ne’ebé tuir juridisaun Timor-Leste. Kria no jere plataforma geociéncias ida atu halo divulgasaun, partilla no dizemina informasaun geológiku Timor-Leste nian.
Instituisaun ida ne’e, iha ninia divizaun mak hanesan Divizaun Hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia. Divisaun ida ne’e nia objetivu atu koordena estudu hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia ho hanoin atu atinji idea kona-ba potensia hidrojeolojia (be’e rai okos) no karakteristika jeoteknia. Divizaun ida ne’e kompostu husi unidade rua mak hanesan: Hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia.
Unidade Hidrojeolojia: Unidade ida ne’e nia objetivu atu hala’o mapamentu hidrojeolojia, hodi fornese informasaun importante sira atu bele suporta komunidade sira nian nesesidade. Nia servisu seluk mak hanesan suporta entidade publiku no privadu liu husi kolaborasaun ligadu ba servisu peskiza be’e.
Unidade Enjiñaria Jeolojia: Unidade ida ne’e nia papel halo mapamentu jeoteknika hodi halo predisaun no prevensaun ba risku jeolojiku sira mak hanesan: atividade seismiku (monitoriza atividade rai nakdoko inklui mos halo mitigasaun ba risku hirak ne’ebé kauza husi rai nakdoko), rai halai, inundasaun no erozaun kosteira. Objetivu seluk husi unidade ida ne’e mak hanesan hala’o preparasaun ba amostra inklui rai no fatuk tuir padraun hodi halo teste iha laboratoriu jeoteknika. Rezultadu husi teste hirak ne’e sei partilla ba entidade privadu no publiku.

Maneger Hidrogeologia Sr. Marcal Ximenes mos hatutan katak tamba sa mak estuda bee ne’e importante tebes, ita hotu hatene Suai Covalima ema kuñese mina barak, maibe ita la hemu mina, ita hemu bee, ne’ebé estuda kona-ba mais importante tebés, la iha bee ita sei la moris, se kaundu bee la iha ita nia sosio-ekonomia la la’o.
Asesu ba bee mós sai hanesan fator importante ba dezemvolvimentu Sosio-ekonomiku iha Munisípiu Covalima, Kuriosidade atu hatene bee rai okos aumenta bainhira fontes bee kontaminadu ho intrusaun tasi-ben, atividade domestiku no petroleo. IGTL iha papel importante atu halo peskiza no identifika rekursu bee rai okos hodi fornese ba ita nia komunidade, ne’e duni papel IGTL ninia la’os atu halo kanalizasaun, kanalizasaun ne’e parte BTL ninia, PNDS no ONG sira, bee mais importante entaun ita nia autoridade sira persiza hatene fontes bee ne’e mos ka lae? Ho hanoin hirak ne’e IGTL halo’o estuda no identifika rekursu bee ne’ebé mak moos hodi ita nia komunidade bele konsumu, inklui bee nia kualidade hodi suporta entidade relevante sira, inklui governu lokal atu jere no kontrola rekursu bee ne’ebé eziste hodi garantia nia sustentabilidade.
IGTL mos identifika rekursu bee ne’ebé ejiste iha Munisípiu Covalima no mos halo nia mapa hodi sosializa ba Administrador Postu Administrativu sira hotu para bele pasa fali informasaun sira ne’e, depoiz identifika mos kona-ba area hirak mak sai risku ba inundasaun, ba APA no Xefe Suku sira hodi bele hatene para bele informa ba iha sira ninia komunidade atu hatene kuidadu ita nia ambiente. Rezultadu ne’ebé ami hakarak mak ita nia komunidade sira bele senti katak rekursu bee no utilizasaun bee mais importante.
IGTL ninia Objetivu peskiza lolos mak atu identifika no hatene potensia rekursu bee iha Munispiu Covalima no defini area ne’ebé potensia ba kontamunasaun iha Suai Vila. Ne’e duni rekursu bee iha Munisípiu Covalima kompostu husi Bee matan, Bee posu no bee rai leten. Ho ida ne’e area ne’ebé risku ba kontaminasaun petroleo mak hanesan area Ahinarai (Debos) no Area ne’ebé risku ba kontaminasaun tasi-ben mak Suai Loro. Tamba referensia hirak mak deskreve iha leten parte IGTL rekomenda; ba area sira ne’ebé indika risku kontaminasaun, presiza halo estudu klean ho ekipamentu rezistividade hodi hatene pozisaun akiferu ou reservatoriu bee antes deside perfurasaun no ba sustentabilidade utilizasaun rekursu bee iha futuru, autoridade lokal presiza kolabora ho komunidade hodi kontrola fontes bee matan sira ne’ebé eziste (ex: kria tarabandu).
Gis Officer IGTL Sr. Zeferino Tilman hateten katak Timor-Leste hanesan nasaun (illa) ki’ik ida ne’ebé lokaliza iha Nasaun Indonézia no Australia nia klaran, no iha populasaun kuaze tokon 1,341.737 (Timor-Leste Sensus Data, 2022). Munisipiu Covalima lokaliza iha Costa Sul husi Ilha Timor ne’ebé ho nia topografia aas iha parte Norte no topografia tetuk iha parte sul. Timor-Leste konsiste ho kondisaun jeolojia ne’ebé komplexu tebés, ho kondisaun ida ne’e bele hamosu risku ba jeolojia sira, hanesan rai-halai, risku inundasaun (Be’e sa’e), risku kosteira nst. Tamba ne’e iha risku inundasaun ninia kauza husi urbanizasaun ne’ebé sa’e maka’as, la iha drainazen ba mota sira no mai husi mudansa klimatika. Risku area kosteira, no rai-halai hanesan parte ida husi risku jeolojiku, ne’ebé bele ameasa no fó impaktu ba ema moris.
Munisípiu Covalima iha ninia mota ho kurva barak ida ne’e potensia boot atu iha inundasaun, bee mota halai ho velosidade makas hakarak ka lakoi tenke sobu, tamba mota ne’ebé mak halai los de’it, bee nakonu mos nia atu estraga ne’e menus liu. Iha Munisípiu Covalima, postu hirak ne’ebé eziste iha parte foho barak liu ita hasoru rai halai. Akontesimentu hirak ne’e impaktu ba sustentabilidade ekonomia, Agrikultura, perturba Mobilizasaun Transporte publiku, edukasaun, atividade negosiu, no estragu mos Ambiente. Tamba ne’e husu ba Governu lokál, Parseiru dezenvolvimentu no komunidade atu kolabora hodi oinsá prevene rai halai no inundasaun maka tenke; Halo estudu detallu ba iha area Jeolojia nian, molok atu halo dezeñu/planu, ba konstrusaun baziku sira, minimiza deflorestasaun/tesi-ai arbiru, kria drainajen ne’ebé sufisiente, hadi’a kanal no sistema drainajem sira ne’ebé aat, halo monitorizasaun ba nivel be’e ni’an no intensidade udan be’en, kuda ai horis (rebosiasaun) no apela ba komunidade sira atu labele hela besik area hirak ne’ebé mak hetan ameasadu maka’as ba inundasaun no rai halai.





