Sesaun daruak, Ekipa Avaliasaun Kondisaun Minima hosi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) kontinua Avalia Kondisaun Minimu iha Munisípiu Covalima

30 January 2026

𝗖𝗼𝘃𝗮𝗹𝗶𝗺𝗮, 𝟮𝟵 𝗝𝗮𝗻𝗲𝗶𝗿𝘂 𝟮𝟬𝟮𝟲, Sesaun daruak, Ekipa Avaliasaun Kondisaun Minima hosi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) ne’ebé dirije hosi Diretóra Geral Toponomia Organizasaun Urbana (DG -TOU), Sra. Maria Odete R. Florindo, kontinua Avalia Kondisaun Minima iha Munisípiu Covalima liu hosi, vijita Servisu Munisipál Edukasaun, Saúde, Agrikultór, Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Obras Públiku, Servisu Munisipál Planeamentu Dezenvolvimentu Munisipál (PIM), hodi haree direita progresu servisu ne’ebé durante la’o.

Diretora Geral Toponomia Organizasaun Urbana (DG -TOU), Sra. Maria Odete R. Florindo hateten, ekipa sei vizita ba Servisu Munisipál Edukasaun foku liu ba Programa Merenda Eskolar no Konsesaun Eskolár hodi haree progresu no ezekusaun orsamentu ba programa refere, hafoin kontinua ba monitoriza servisu Munisipál Saúde, Servisu Munisipál Agrikultór no projetu konstrusaun sira ne’ebé hala’o hosi PNDS, Obras Publika no PIM.

“ Tuir ami nia observasaun, agradese tebes Munisípiu Covalima bele iha utilizasaun orsamentu ne’ebé di’ak tebes, iha poupansa hosi PIM bele halo konstrusaun Jardim, ida ne’e hatudu katak, hatene halo jestaun ba iha Orsamentu, atu labele estraga,” Diretóra Geral hato’o ho apresia.

Maski nune’e iha servisu balun ne’ebé maka autoridade Munisipíu Covalima presiza melora di’ak liu tan, ami nia mensajen katak, “𝑯𝘼𝑴𝙐𝑻𝙐𝑲 𝑩𝘼 𝙍𝑶𝙉𝑨 𝑴𝘼𝑳𝙐 𝘽𝑨 𝑼𝙉𝑰𝘿𝑨𝘿𝑬 𝑴𝘼𝑲𝘼 𝘽𝑬𝙇𝑬 𝑭𝙊𝑹𝙎𝑨 𝑳𝙄𝑼 𝑻𝘼𝑵 𝑯𝙊𝑫𝙄 𝙃𝑨𝘿𝑰’𝑨 𝑪𝙊𝑽𝘼𝑳𝙄𝑴𝘼 𝘼𝑻𝙐 𝘿𝑰’𝑨𝙆 𝙇𝑰𝙐 𝙏𝑨𝙉”.

Relasiona ho aprezentasaun rezultadu Relatóriu Avaliasaun Kondisaun Minima, iha diskusaun naruk nune’e hosi parte autoridade Munisipál apresia ona ba iha ninia rezultadu, ekipa avaliador mós apresia hanoin sira relasiona ho frajilidade, tantu iha rekomendasaun sira ne’ebé maka parte servisu munisipál hato’o.

“ Ami rejista hotu ita boot sira nia hanoin, sei lori ba relata ba E.S Ministru MAE, hafoin ekipa sei elabora filafali hodi haree ba ninia kontinuasaun,” nia relata.

Enkuantu, Prezidente Autoridade Munisipíu Covalima, Sr.Miguel Armada Cardoso hato’o, liu hosi aprezentasaun Rezultadu Avaliasaun Kondisaun Minima ne’e, identifika ona frakeza balun, hodi ba oin kontinua hadi’a di’ak liu.

Ami sei hadi’a di’ak liu tan, prepara mós bainhira avaliasaun kondisaun minima ne’e sei kontinu, ami hakarak melora liu tan ami nia prestasaun servisu, tanba haree ba rekursu humanu Covalima nian, ami naton, rekursu naturais Covalima garantidu.

Bainhira fó Podér Lokál mai ami, ami halo jestaun ne’ebé di’ak liu tan, tanba ami iha riku soin barak, hanesan Mina-rai, maski Mina-rai ne’e rasik sei jere hosi Nasionál, seluk hanesan ai-horis (ai-teka), (ai-gaharu), (ai-kamelin) no sira seluk tan, hirak ne’e ninia valor ekonómiku folin aas iha merkadu mundiál. Tanba ne’e maka, fiar katak, 𝙞𝙩𝙖 𝙣𝙞𝙖 𝙪𝙣𝙞𝙙𝙪𝙨 𝙨𝙚𝙢𝙥𝙧𝙚 𝙡𝙖’𝙤, 𝙝𝙤𝙙𝙞 𝙣𝙪𝙣𝙚’𝙚 𝙝𝙖𝙙𝙞’𝙖 𝙙𝙞’𝙖𝙠 𝙡𝙞𝙪 𝙩𝙖𝙣 𝘾𝙤𝙫𝙖𝙡𝙞𝙢𝙖 𝙣𝙞𝙖 𝙙𝙞’𝙖𝙠.

(𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐏𝐀𝐌 𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚).

𝗖𝗼𝘃𝗮𝗹𝗶𝗺𝗮, 𝟮𝟴 𝗝𝗮𝗻𝗲𝗶𝗿𝘂 𝟮𝟬𝟮𝟲, Ekipa Avaliasaun Kondisaun Minima hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé dirije hosi Diretora Geral Toponomia Organizasaun Urbana (DG -TOU), Sra. Maria Odete R. Florindo, aprezenta Rezultadu Relatóriu Avaliasaun Kondisaun Minima (AKM) ba Autoridade Munisípal Covalima ne’ebé maka molok ne’e hala’o ona iha munisípiu Covalima.

Diretora Geral Toponomia Organizasaun Urbana, Sra. Maria Odete R. Florindo relata, aprezentasaun rezultadu Relatóriu AKM ne’e bazeia ba orientasaun hosi Sua Exelénsia Ministru Administrasaun Estatál, ne’ebé maka molok ne’e hala’o ona iha Covalima, hafoin ratama aprezenta rezultadu AKM, ekipa avaliador kontinua prosesa avaliasaun.

Hafoin ramata iha sesaun aprezentasaun nian, ekipa Avaliasaun Kondisaun Minima, entrega livru relatóriu Avaliasaun Kondisaun Minima ba Prezidente Autoridade Munisipíu Covalima, no ekipamentu dijitál hanesan Tablet unidade tolu (3), unidade ida entrega ba Diretóra Servisu Munisipál ONG, no unidade rua entrega ba Pontu Fokal Portal Munisipál, ho objetivu atu apoiu servisu tékniku no jestaun informasaun ba dadus Munisipál.

Enkuantu, avaliasaun ne’e sei hala’o durante loron tolu nia laran hahú hosi loron 28 to’o 30 fulan Janeiru tinan 2026, hafoin ramata Ekipa Avaliador sei prepara relatóriu hosi atividade sira ne’ebé maka realiza ona nune’e sei submete fila-fali ba S.E Ministru Administrasaun Estatal.

Entertantu, atividade ne’e hetan partisipasaun maximu hosi, Prezidente Autoridade Munisipál Covalima,Sr.Miguel Armada Cardoso, hamutuk ho Sekretariu Munisipál Administrasaun Finansas, Sr.Alberto Moniz de Araújo, Sekretariu Munisipál Asuntu Sosial no Organizasaun Komunitaria, Sr.Filomeno Cardoso, Asesor Partisipa, Sr. Ergilio F. Visente ho Diretores Servisu Munisipais, Xefe Departamentus, Autoridade Postu Administrativu 7, Xefe Suku sira, iha salaun Administrasaun Covalima.

(𝑴𝒆́𝒅𝒊𝒂 𝑷𝑨𝑴 𝑪𝒐𝒗𝒂𝒍𝒊𝒎𝒂).

𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚, 𝟐𝟐 𝐉𝐚𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔, Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso akompaña hosi Diretór Ajensia Munisipál Planeamentu, Sr. Afónso Nogueira Nahak, sorumutu ho Lia na’in fóho no rai hosi Postu hitu, Autoridade Postu Administrativa hitu no Xefe Suku sira, hodi halo diskusaun no tau hanoin hamutuk kona-ba Asuntu haat relasiona ba Preparasaun ba iha Podér Lokál.

Konteúdu hosi sorumutu ne’e, Prezidente Autoridade Munisipal Covalima, Autoridade Postu 7 Lia na’in fóho no rai ho Xefe Suku sira, ko’alia kona-ba Mapa Munisípiu Covalima, Istória Evaluasaun Governasaun Lokál, Estabelesimentu Administrasaun Governu Lokál no Símbolu Munisípiu Covalima.

Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, hato’o ninia intervensaun; Loro oan, badu nain sira, hato’o mos ha’u nia respeitu. Iha diferensia ohin ha’u rona barak husi ita bo’ot sira, katuas makaer  fukun sira, ha’u louva ba imi, ita hakarak sasan hirak ne’ebé iha tau ida-idak nia fatin, tanba sá mak ha’u hatete tau iha ida-ida nia fatin? Fóho tuan, inur tuan, baboton tuan, nanokar tuan, tau iha nia fatin, loro oan mosu, ukun ho bandu iha, tau iha nia fatin, estadu mosu mai atu halo metin no atu hafórsa, hodi priense sistema administrativu, emi nia mama fatin ami la to’o tur hodi koalia, ami isin la besi, ran la manas, maibé atu fó hanoin iha parte Filho Esprito Santo, iha kultura, iha igreja, buat tolu ne’ebé iha estadu mak regulariza, sé estadu la iha,  ita ukun la hola, ita bandu la hola, tanba ne’e mak iha estadu. Lei hirak ne’ebé beiala sira husik hela, lei hirak ne’ebé estadu halo, beiala sira mos ema mak halo,  estadu mos ema mak halo, hodi ita kumpri ba lei ne’ebé a’as liu iha ita nia leten, ita kumpri kultura mos hanesan, nia a’as liu iha ita nia leten, ita kumpri. Ita hala’o, ita hakruk hodi bele simu malu, hodi bele ita konsidera malu, hodi bele ita respeitu malu,  sé lae, ita la respeitu malu, tamba ida ne’e mak lei kultura ne’e iha.  Lei estadu, hodi hafórsa, hodi hametin liu tan, estadu mak sei organiza, estadu mak sei manda buat hotu-hotu, ita rona versaun barak, husi ita  boot sira. Versaun ida-ida koalia kona-ba Covalima, koalia kona-ba Covalima iha nia versaun rua ka tolu ida, versaun primeiru hatudu katak Inan Aman ba Fóhorem, sira mak hanesan fatumea, Dakolo, Sisi Maudemo no lookeu. Iha versaun seluk mos mak hanesan Fóhorem Nutetu, Fatululik Tialai Taroman, Fatumea, Loro Suai no We Hali. Versaun ida mos koalia kona-ba ukun balok tolu, ne’ebé mak ita hahu ona iha fatin ida ne’e no fatin ne’ebá. Maibé ohin loron estadu koalia, estadu hala’o administrativamente hodi besik katak la’os ba koalia Covalima, maibe Covalima nudar istoria ida, kuandu ita koalia ba iha postu hitu Munisipiu Covalima. Atu hatene kle’an ita nia istoria Covalima tanba ne’e ita tur hamutuk.

Iha seluk tan mos mak hanesan Simbolu ba ita nia munisípiu mak koba, koba ida ne’ebé mak reprezenta ita nia Munisípiu, tamba ida ne’e mak presiza koba ida ne’ebé koba liurai. Hatudu katak ita nia liurai oan nain lima, hodi hatur iha ne’ebá reprezenta koba nene koba ida ne’ebé los, ohin rona ona, husi makaer fukun tolu nolu husi suku tolu nulu, mos makaer fukun fóho ho rai postu administrativu hitu. Sira mai fó sira ninia hanoin katak koba ne’ebé mak reprezenta koba liurai ne’ebé la’os ho ain, koba ida ho modelu kuadradu, koba ne’ebé mak ho ninia kenan, koba nebe mak tenkeser taka, ida ne’e mak ita Hadi’a, uluk-uluk ita hakerek koba ne’ebé ho ninia uma adat andar, maibé lolos mak maker fukun sira fó mai dadaun ne’e. ida ne mak los.    

Reuniaun ida ne’e mais importante tanba ne’e Prezidente Autoridade iha hanoin di’ak hodi halibur lia na’in Fóho no Rai (Orijen) ne’ebe la’os hili husi reniaun konsellu suku sira ho objetivu atu rona lia na’in Fóho no Rai ninia hanoin hodi hakerek no hatur istoria kona-ba rai Covalima.  Liu hosi sorumutu ne’e, ita rona ona sira nia hanoin hodi hakerek iha akta hanesan evidénsia, liu hosi votasaun ita hadi’a fila fali Planu Estratéjia Dezenvolvimentu ne’ebé maka iha ona, ba oin karik ita atu halo dezenvolvimentu iha rai ida ne’e bele haree bazeia ba istoria ne’ebé lia na’in sira konta mai ita”.

Iha parte istória, uluk hakerek maibé Joven intelektuais sira maka halo konseptu, la inklina katuas lia na’in fóho no rai sira, tanba ne’e iha momentu ne’e ita inklina hotu Lia na’in sira, maski iha ona istória maibé presiza rona barak tanba iha istória mai ho versaun oioin, seluk maka hadi’a Lema, antes ne’e, “𝑯𝒂𝒎𝒖𝒕𝒖𝒌 𝑯𝒂𝒏𝒐𝒊𝒏 𝑭𝒖𝒕𝒖𝒓𝒖”  nune’e liu husi votasaun  hodi muda fila fali  ho liafuan ” Sudi Mutu Tau Mutu ba Covalima Nia Ilas

Seluk mós ita tau iha planu atu harii Covalima 00, ne’ebé lia na’in sira, Autoridade Postu no Xefe suku sira deside harii iha Merkadu Debos (Mercadu Tuan) besik Igreja, tau Koba Liurai lima hada tuir ida-ida ninia fatin, tau mos reprezenta Postu 7 mak fitun hitu deside liu husi votasaun mos.

Iha sesaun enkontru ne’e, define mós fatin ba edifísiu Munisípiu Covalima hodi hein Kamara Munisipál ne’ebé atu mai, hotu-hotu konkorda sei harii iha Lookeu Leten, ne’ebé lokaliza iha Aldeia Lookeu Suku Debos Postu administrativu Suai.

Enkuantu enkontru ne’e realiza iha Salaun Administrasaun Munisípiu Covalima, partisipa másimu hosi Lia na’in fóho no rai sira hosi Postu hitu, Autoridade Postu Administrativu hitu, no Xefe Suku sira.

 Coppyright husi portal Munisípiu  Covalima

loron 16 Janeiru 2026, Atividade Enkontru Avaliasaun Servisu Anuál Tinan 2025 iha Autoridade Munisípiu Covalima, enkontru ida ne’e preside husi Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima, Secam AF, Secam ASOC, Secam PIDI, Asesór, Diretór/a Servisu Munisipal nain 19, Xefe Gabinete PAM, Administrador Postu Administrativu husi postu hitu (7), Xefe Suku 30, no funsionáriu sira. Iha ambitu ida ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima hala’o Avaliasaun ba Servisu ne’ebé implementa ona durante tinan tomak, hahú husi fulan Janeiru to’o Dezembru 2025. Enkontru refere foka liu ba iha dezempeñu servisu, dezafiu, realizasaun programa planu asaun anual 2025 ne’ebé atinji ona.  Iha biban ida ne’e sita mos konaba : Analiza progressu fíziku no finanseiru husi programa sira ne’ebé ezekuta ona iha tinan 2025, Papél husi Funsionáriu Apoiu Finansas Suku no Xefe Suku sira sai pontu importante atu asegura ezekusaun orsamentu Suku nakonu ho transparénsia no efisénsia, Rona paresser husi asesór sira konaba kestaun legál no administrasaun ne’ebé presiza hadi’a iha tinan 2026 ninia laran no Hametin ligasaun servisu entre Diretór Servisu Munisipál sira ho lideransa komunitária (Xefe Suku) hodi  implementa servisu iha terenu ne’ebé mak fasil, lais no amigabel liután.

Iha Okaziaun ida ne’e mos, Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima, Secam AF, Secam ASOC, Secam PIDI, Xefe Gabinete PAM no Asesór fahe mós pakote fiskál tinan 2026 ba Kargu Xefia sira hotu iha Servisu Munisípal sanulu resin sia no Administrador Postu Administrativu husi postu hitu.  Avaliasaun Anual ne’e Nakonu ho espíritu unidade no kompromisu foun hodi hahú tinan 2026 ho dezempeñu ne’ebé aas liután. Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima fó agradesimentu ba Kargu Xefia sira hotu iha Servisu Munisípal sanulu resin sia no Administrador Postu Administrativu husi postu hitu, lideransa komunitária no funsionáriu sira hotu ninia dedikasaun tomak husu atu kontinua entussiasmo servisu hamutuk hodi dezenvolve imunisípiu Covalima.

Coppyright hosi portal Munisípiu Covalima

Covalima, Segunda-feira, 12 Janeiru 2026, Lansamentu No Inagurasaun Edifisíu MCI (Ministério Comérçio e Idustria) iha Munisípiu Covalima, lokaliza iha Aldeia Tabacolot, Suku Debos, Postu Administrativo Suai, Munisípiu Covalima. Iha momentu brillante ida ne’e preside mos husi saseluk  Excelensia Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Sr. Alberto Moniz de Araújo, Reprezenta Comandante PNTL Munisípiu Covalima, Dirétor Servisu Munisípal sira, Dirétor Kompaña ba obra konstrusaun Edifísiu MCI, Xefe Departamentu no Funsionáriu Públiku sira.

Diskursu husi Dirétora MCI Munisípiu Covalima.

Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI) mak hanesan instituisaun governu Timor-Leste ne’ebé responsabiliza ba dezenvolvimentu ekonómiku liu husi kbi’it komersiál no industriál. Agradese ba Aman Maromak tamba liu husi Nai ninia grasa bele hamriik hamutuk iha ne’e, halo lansamentu no inagurasaun ba edifísiu foun Ministériu komérsiu no indústria sai istóriku mai Povu hotu iha Munisípiu Covalima. Edifísiu ne’e la’os de’it uma foun ida, maibé ne’e mak ‘Uma Boot’ signifika hanesan odamatan foun ne’ebé nakloke ba progresu no prosperidade ba ita-nia negosiante, emprezáriu lokál, no ba dezenvolvimentu indústria sira hotu iha teritoriu Munisípiu Covalima tomak. Ho prezensa husi edifísiu ida ne’e, MCI promete atu fó servisu ne’ebé di’ak liután, besik liután, no lalais liután ba povu Covalima.” “Iha oportunidade ne’ebé kmanek ida ne’e, husi fuan ne’ebé kbiit, hau hato’o agradesimentu boot no apresiasaun ne’ebé aas ba IX Governu Konstitusionál, liu-liu ba Sua Excelensia Ministru Komérsiu no Indústria.

Ho vizaun no polítika IX Governu nian ne’ebé foka ba dezenvolvimentu iha baze, ohin ita bele goza rezultadu ho prezensa edifísiu foun ida ne’e. Konstrusaun ne’e mak prova konkreta husi Governu katak hakarak duni hakbesik an ba povu no hamenus birokrasia ne’ebé naruk.

Ho fasilidade edifisíu foun ida ne’e, ami iha kbiit boot liután atu:

Hamoris fali espíritu emprezariál iha ita-nia munisípiu hodi hametin ekonomia familiár.

Fó atendimentu ne’ebé lalais ba ita-nia povu no negosiante sira iha Covalima.

Fasilita prosesu sira ne’ebé uluk karik susar, sai fali simples no efisiente.

Diskursu husi Reprezentante Excelentísmu Prezindente Autoridade Munisipiu Covalima (Sr. Alberto Moniz de Araújo). 

Okaziaun  ida ne’e sai pasu foun ida ba dezenvolvimentu ekonómiku iha ita-nia Munisípiu Covalima. Ha’u mai iha ne’e hodi reprezenta Prezidente Autoridade Munisípiu ne’ebé labele prezente tamba iha atividade seluk, maibé nia hato’o kumprimentu no apresiasaun boot ba ita hotu. Inagurasaun edifísiu foun Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI) iha Covalima mak evidénsia katak Governu Sentrál iha vontade boot atu besik liután servisu públiku ba povu, liu-liu ba ita-nia maluk negosiante no emprezáriu lokál sira. Ho prezensa edifísiu ida ne’e, ita hein katak prosesu birokrasia, dokumentasaun ba lisensa komersiál, no asisténsia ba indústria ki’ik no natoon iha Covalima bele la’o ho lalais, efisiente, no transparente liután. Autoridade Munisipál Covalima prontu atu koopera servisu hamutuk ho MCI hodi dudu kresimentu ekonómiku, nune’e ita-nia produtu lokál sira bele hetan valór ne’ebé di’ak no asesu ba merkadu ne’ebé luan liután.

Iha biban ne’e mos hakarak rekomenda ba funsionáriu sira ne’ebé hala’o knar no responsablidade iha edifísiu foun ne’e, ho Autoridade nia naran husu atu ho fuan ne’ebé protidaun no onestu hodi serbí ita-nia negosiante, emprezáriu lokál, no ba dezenvolvimentu indústria sira. Iha oportunidade ida ne’e, Saseluk husi PAM Covalima mos Akresenta tan, Edifísiu ne’e ita Covalima hotu ninian, tan ne’e Covalima oan tomak, mai ita hamutuk tau matan hodi utiliza ba tempu naruk.

Ho lia fuan sira ne’e, hodi reprezenta Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, ha’u deklara Inagurasaun no Lansamentu ba Edifísiu Ministériu Komérsiu no Indústria  iha Munisípiu Covalima.

Obrigado barak ba ita hotu nia atensaun.

Coppyright husi portal Munisípiu  Covalima

𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚, 𝟎𝟕 𝐉𝐚𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔, 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐀𝐮𝐭𝐨𝐫𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐌𝐮𝐧𝐢𝐬𝐢́𝐩𝐢𝐮 𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚, 𝐒𝐫.𝐌𝐢𝐠𝐮𝐞𝐥 𝐀𝐫𝐦𝐚𝐝𝐚 𝐂𝐚𝐫𝐝𝐨𝐬𝐨, selebra renovasaun kontratu ho Funsionáriu Ajente Administrasaun no Ofisiál Suku hosi Postu hitu (7) ho totál Funsionáriu Ajente Administrasaun hamutuk Ualu nulu Resin Ualu (88) no Ofisiál Suku hosi Postu hitu (7) hamutuk Atus ida Ruanulu (120).

Perante selebra kontratu, Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, husu ba Funsionáriu Ajente Administrasaun Munisípiu Covalima no Ofisiál Suku sira hosi postu 7, atu hala’o knaar ho responsabilidade no másimu, Prezidente mós husu ba Funsionáriu hirak ne’e, atu kuda disiplina no iha sentimentu nasionalizmu ba ida-idak nia an. Nune’e iha konsiente atu kuidadu ninia komportamentu hodi hahú hatudu  ita nia dezempeñu di’ak liu husi rekursu ne’ebé ita iha no planu rekursu ne’ebé kapas hodi hasa’e kualidade servisu iha kada dirasaun ida-ida iha tinan ne’e. Prezidente Autoridade Salienta tan katak  Halo sala dala ida, ne’e hatudu katak desizaun, maibe halo sala dalarua, ne’e laos desizaun. Ne’e toman aat.  Ne’e duni husu  entusiasmu nafatin atu servisu, disiplina iha servisu, la dependensia ba ema seluk, hahú hosi ita a’an rasik.

Bainhira iha atividade hirak ne’ebé relasiona ho loron boot, loron nasionál liuliu Isar Bandeira, presiza partisipa, konsidera loron importante sira ne’e, tanba Bandeira RDTL sosa ho Ruin no raan, ohin loron ita bele goja, ne’e tanba luta sira ne’ebé ita nia Inan-Aman, Avo Familia tomak ninia luta ho sira nia isin no raan, tanba ne’e tenke sente katak ita maka na’in ba Covalima ne’e, destinu Dezenvolvimentu Covalima atu ba oin, ne’e presiza ita hotu nia hamutuk.

Ikus liu Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima husik hela mensajen rua ba Funsionáriu Ajente Administrasaun no Ofisiál Suku hosi Postu hitu (7)    “ Asaun ne’ebé forti, mai husi pensamentu ne’ebé sertu, pensamentu ne’ebé sertu,  hodi sai autor ba dezenvolvimentu. Tenik tan ho lian Português  “ O pensamento, levar os sentimentos, o sentimento levar a acção, e a acção levar os rezultados ”.

Coppyright hosi portal Munisípiu Covalima

Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso, akompaña hosi Sekretáriu Administrasaún Finansas, Alberto Moniz de Araújo, Sekretáriu Planeamentu Investimentu Dezenvolvimentu Integradu Sr. Caetano dos Santos Ribeiro, Sekretáriu Munisipál Asuntu Sosiál no Organizasaun Komunitaria, Sr. Filomeno Cardoso, prezide serimónia Isár Bandeira Nasionál iha semana dahuluk fulan Janeiru tinan 2026.

Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso, hato’o ninia diskursu “Apela ba  Diretor/a Servisu Munisipal 19, Xefe departamentu nain 37 no Diretor/a no koordenador delegasaun territorial no Funsionariu (Publiku, AAP no Kazuais) sira hotu no Administrador Postu Administrativo Suai ho ninia estrutura atu iha tinan 2026 hatudu dezempeñu ne’ebé di’ak, primeiro hakarak ka lakoi tenke iha planu rekursu, atu hala’o, atu hahú, husi tempu ba tempu.

Kontribuisaun ida di’ak, kontribuisaun dahuluk atu hahú halo saida! Hodi ajuda Prezidente. Prezidente Auoridade ho ninia estrutura tomak atu haree tuir no kontrola atividade servisu munisípal no servisu delegasaun teritorial sira hotu.  Planu rekursu ida ne’ebé kapas hodi implementa no labele ses husi ita boot sira nia tarefas.

 Husu mos  ba Funsionariu Sira hotu (Publiku, AAP no Kazuais) tenke hatudu disiplina, liu-liu ba kargu xefia  sira tenke sai autor ba disiplina. Alende ida ne’e presiza toma atensaun ba iha vistuariu ne’ebé uja iha momentu isar bandeira, tamba bandeira RDTL sosa hodi ruin ho ran, ne’e duni hahú agora disiplina ita nia a’an. Dirasaun ida-ida atu kuidadu ninia komportamentu hodi hahú hatudu  ita nia Dezempeñu di’ak liu husi rekursu ne’ebé ita iha no planu rekursu ne’ebé kapas hodi hasa’e kualidade servisu iha kada dirasaun ida-ida iha tinan ne’e. Prezidente Autoridade Salienta tan katak  Halo sala dala ida, ne’e hatudu katak desizaun, maibe halo sala dalarua, ne’e laos desizaun. Ne’e toman aat.  Ne’e duni husu  entusiasmu nafatin atu servisu, disiplina iha servisu, la dependensia ba ema seluk, hahú hosi ita a’an rasik.

Iha tinan 2026 nia laran presiza revolusaun mental, basa mentalidade ladi’ak sira husik hela ho tinan tuan. Revolusaun mental hanesan mudansa iha ita nia hahalok, mudansa iha ita nia planeamentu no mudansa iha buat hotu-hotu. Tamba “ Asaun ne’ebé forti, mai husi pensamentu ne’ebé sertu, pensamentu ne’ebé sertu,  hodi sai autor ba dezenvolvimentu

Iha sorin seluk matenek nain balu hatete tan ho lian Português “  O pensamento, levar os sentimentos, o sentimento levar a acção, e a acção levar os rezultados “.

Se mak lakoi iha rejultadu di’ak ne’e! hanoin ne’ebé mak di’ak ne’e! lori ita ba di’ak, bem sentimentus, sentimentu ne’ebé kapas mak atu halo asaun, asaun ne’ebé kapas, atu hatudu rejultadu ne’ebé di’ak. Liu husi hatudu ita nia rejultadu ne’ebé di’ak, ejatamente oan no beioan ba povu covalima ida ne’e sei senti dezenvolvimentu.

Hanesan Prezidente Autoridade hato’o agradesementu boot ba imi hotu,  durante tinan ida nia laran (2025) ita ninia atividade la di’ak liu, la at liu, ita nia ezekusaun to’o iha 92.2% bele dehan susesu. Tamba parte hotu-hotu kolabora maske di’ak no aat, nudar Prezedente Autoridade Munisipiu sempre fó liafuan kro’at, ho siak, ho hirus, ida ne’e mak nudar ukun nain, hakarak ka lakoi tenke ser siak. La siak, la hirus, buat hotu la la’o ba oin.

Nudar Prezidente Autoridade nafatin fó biban mos ba imi hotu, ba imi hotu presiza mos iha kolaborasaun, komitmentu, tenke ser iha komunikasaun di’ak, iha konspirasaun,  fo toleransia ba malu, liu husi meu sira ne’e ita hotu sei hala’o atividade ho efisiensia no efikasia hodi hateke ba futuru Covalima. 

Serimónia isar bandeira ne’e hala’o iha, resintu Autoridade Administrasaun Covalima, ne’ebé partisipa hosi, Comando Munisípiu Covalima, Diretores/as Servisu Munisipais, Doretores/as Servisus Delegasaun Territoriál, Xefe Departamentus inklui funsionárius sira.

Coppyright hosi portal Munisípiu Covalima

Covalima, 17 Dezembru 2025 – Instituto de Geociêcias de Timor Leste dezamina mapamentu risku ba dezastre naturais, ho objetivu atu partilla informasaun kona-ba estudu jeosientifiku ba area sira ne’ebé poténsia maka’as ba risku inundasaun/be’e sa’e, erozaun kosteira no rai-halai, tuir mapa preliminária ne’ebé IGTL produz ona no mos halo avaliasaun ba area hirak ne’ebé hetan estraga husi risku jeolojiku sira. Aumesmu tempo fó solusaun atu mitiga no minimiza risku jeolojiku ne’ebé maka akontese, nune’e mós fo possibilidade protesaun ba area hirak ne’ebé seida’uk kona risku iha Munisipiu Covalima, atividade ida ne’e prezede husi Secretário Munisipal dos Assuntos Sociais e as Organizaões no mos Partisipa husi Administrador Postu Administrativo husi Postu 7  ho Membru Komisaun Jestaun Dezastre Munisipal (KJDM) sira hotu.

Iha oportunidade ida ne’e SECAM ASOC Sr. Filomeno Cardoso, Lic.Eco. MM. salienta objetivu enkontru ba loron ida ohin, hamutuk atu rona ita nia Nai sira husi IGTL atu aprezenta kona-ba materia Mapamentu risku ba dezastre naturais iha munisipiu Covalima, hodi nune’e ita bele halo prevensaun  ba iha dezastre sira, liu-liu  iha Postu Suai no Postu Zumalai sempre akontese inundasaun no mos parte foho sempre mosu erosaun ka rai halai, tamba ida ne’e ita aproveita hodi rona, haree no tuir lala’ok hirak ne’e didi’ak.

Diretor IGTL Sr. Joanico  Pires  Salienta katak Instituto de Geociêcias de Timor Leste tutela ba iha Ministerio do Petróleo  e Rekursos Minerais ninia okos, ninia vizaun sai instituisaun Geociêcias ida ne’ebé kredivel, rekoñesidu no sai referensia iha nivel rejional, IGTL mos iha ninia Misaun mak  Promove no dezenvolve investigasaun iha área geociéncias, inklui asaun sira atu demonstra no transfere kuñesimentu, fornese asisténsia téknika no teknológika, disponibiliza apoiu laboratóriu, no presta servisu sira seluk ba entidade sira ne’ebé atua iha domíniu geociéncias no geotecnológia. koordena no promove atividade sira ne’ebé orientadu ba produsaun no aprofundamentu kuñesimentu geológico iha territóriu nasionál, inklui área marítima sira ne’ebé tuir juridisaun Timor-Leste. Kria no jere plataforma geociéncias ida atu halo divulgasaun, partilla no dizemina informasaun geológiku Timor-Leste nian.

 Instituisaun ida ne’e, iha ninia divizaun mak hanesan Divizaun Hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia. Divisaun ida ne’e nia objetivu atu koordena estudu hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia ho hanoin atu atinji idea kona-ba potensia hidrojeolojia (be’e rai okos) no karakteristika jeoteknia. Divizaun ida ne’e kompostu husi unidade rua mak hanesan: Hidrojeolojia no Enjiñaria Jeolojia.

Unidade Hidrojeolojia: Unidade ida ne’e nia objetivu atu hala’o mapamentu hidrojeolojia, hodi fornese informasaun importante sira atu bele suporta komunidade sira nian nesesidade. Nia servisu seluk mak hanesan suporta entidade publiku no privadu liu husi kolaborasaun ligadu ba servisu peskiza be’e.

 Unidade Enjiñaria Jeolojia: Unidade ida ne’e nia papel halo mapamentu jeoteknika hodi halo predisaun no prevensaun ba risku jeolojiku sira mak hanesan: atividade seismiku (monitoriza atividade rai nakdoko inklui mos halo mitigasaun ba risku hirak ne’ebé kauza husi rai nakdoko), rai halai, inundasaun no erozaun kosteira. Objetivu seluk husi unidade ida ne’e mak hanesan hala’o preparasaun ba amostra inklui rai no fatuk tuir padraun hodi halo teste iha laboratoriu jeoteknika. Rezultadu husi teste hirak ne’e sei partilla ba entidade privadu no publiku.

Maneger Hidrogeologia Sr. Marcal Ximenes mos hatutan katak tamba sa mak estuda bee ne’e importante tebes, ita hotu hatene Suai Covalima ema kuñese mina barak, maibe ita la hemu mina, ita hemu bee, ne’ebé estuda kona-ba mais importante tebés, la iha bee ita sei la moris, se kaundu bee la iha ita nia sosio-ekonomia la la’o.

Asesu ba bee mós sai hanesan fator importante ba dezemvolvimentu Sosio-ekonomiku iha Munisípiu Covalima, Kuriosidade atu hatene bee rai okos aumenta bainhira fontes bee kontaminadu ho intrusaun tasi-ben, atividade domestiku no petroleo. IGTL iha papel importante atu halo peskiza no identifika rekursu bee rai okos hodi fornese ba ita nia komunidade, ne’e duni papel IGTL ninia la’os atu halo kanalizasaun, kanalizasaun ne’e parte BTL ninia, PNDS no ONG sira, bee mais importante entaun ita nia autoridade sira persiza hatene fontes bee ne’e mos ka lae? Ho hanoin hirak ne’e IGTL halo’o estuda no identifika rekursu bee ne’ebé mak moos hodi ita nia komunidade bele konsumu, inklui bee nia kualidade hodi suporta entidade relevante sira, inklui governu lokal atu jere no kontrola rekursu bee ne’ebé eziste hodi garantia nia sustentabilidade.

IGTL mos identifika rekursu bee ne’ebé ejiste iha Munisípiu Covalima no mos halo nia mapa hodi sosializa ba Administrador Postu Administrativu sira hotu para bele pasa fali informasaun sira ne’e, depoiz identifika mos kona-ba area hirak mak sai risku ba inundasaun, ba APA no Xefe Suku sira hodi bele hatene para bele informa ba iha sira ninia komunidade atu hatene kuidadu ita nia ambiente. Rezultadu ne’ebé ami hakarak mak  ita nia komunidade sira bele senti katak rekursu bee no utilizasaun bee mais importante.

IGTL ninia Objetivu peskiza lolos mak atu identifika no hatene potensia rekursu bee iha Munispiu Covalima no defini area ne’ebé potensia ba kontamunasaun iha Suai Vila. Ne’e duni rekursu bee iha Munisípiu Covalima kompostu husi Bee matan, Bee posu no bee rai leten. Ho ida ne’e area ne’ebé risku ba kontaminasaun petroleo mak hanesan area Ahinarai (Debos) no Area ne’ebé risku ba kontaminasaun tasi-ben mak Suai Loro. Tamba referensia hirak mak deskreve iha leten parte IGTL rekomenda; ba area sira ne’ebé indika risku kontaminasaun, presiza halo estudu klean ho ekipamentu rezistividade hodi hatene pozisaun akiferu ou reservatoriu bee antes deside perfurasaun no ba sustentabilidade utilizasaun rekursu bee iha futuru, autoridade lokal presiza kolabora ho komunidade hodi kontrola fontes bee matan sira ne’ebé eziste (ex: kria tarabandu).

Gis Officer IGTL Sr. Zeferino Tilman hateten katak Timor-Leste hanesan nasaun (illa) ki’ik ida ne’ebé lokaliza iha Nasaun Indonézia no Australia nia klaran, no iha populasaun kuaze tokon 1,341.737 (Timor-Leste Sensus Data, 2022). Munisipiu Covalima lokaliza iha Costa Sul husi Ilha Timor ne’ebé ho nia topografia aas iha parte Norte no topografia tetuk iha parte sul. Timor-Leste konsiste ho kondisaun jeolojia ne’ebé komplexu tebés, ho kondisaun ida ne’e bele hamosu risku ba jeolojia sira, hanesan rai-halai, risku inundasaun (Be’e sa’e), risku kosteira nst. Tamba ne’e iha risku inundasaun ninia kauza husi urbanizasaun ne’ebé sa’e maka’as, la iha drainazen ba mota sira no mai husi mudansa klimatika. Risku area kosteira, no rai-halai hanesan parte ida husi risku jeolojiku, ne’ebé bele ameasa no fó impaktu ba ema moris.

Munisípiu Covalima iha ninia mota ho kurva barak ida ne’e potensia boot atu iha inundasaun, bee mota halai ho velosidade makas hakarak ka lakoi tenke sobu, tamba mota ne’ebé mak halai los de’it, bee nakonu mos nia atu estraga ne’e menus liu. Iha Munisípiu Covalima, postu hirak ne’ebé eziste iha parte foho barak liu ita hasoru rai halai. Akontesimentu hirak ne’e impaktu ba sustentabilidade ekonomia, Agrikultura, perturba Mobilizasaun Transporte publiku, edukasaun, atividade negosiu, no estragu mos Ambiente. Tamba ne’e husu ba Governu lokál, Parseiru dezenvolvimentu no komunidade atu kolabora hodi oinsá prevene rai halai no inundasaun maka tenke; Halo estudu detallu ba iha area Jeolojia nian, molok atu halo dezeñu/planu, ba konstrusaun baziku sira, minimiza deflorestasaun/tesi-ai arbiru, kria drainajen ne’ebé sufisiente, hadi’a kanal no sistema drainajem sira ne’ebé aat, halo monitorizasaun ba nivel be’e ni’an no intensidade udan be’en, kuda ai horis (rebosiasaun) no apela ba komunidade sira atu labele hela besik area hirak ne’ebé mak hetan ameasadu maka’as ba inundasaun no rai halai.

𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚, 𝟏𝟔 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐦𝐛𝐫𝐨 𝟐𝟎𝟐𝟓,

Excelentisimu Sekretariu Ezekutivu ST-PNDS, Sr. 𝐀𝐦𝐚𝐧𝐝𝐢𝐨 𝐏𝐚𝐮𝐥𝐢𝐧𝐨 𝐆𝐚𝐬𝐭𝐚̃𝐨 𝐝𝐨 𝐑𝐨𝐬𝐚𝐫𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐒𝐨𝐮𝐬𝐚, Hamutuk ho Diretur Jeral INAP, Sr. 𝐏𝐨𝐥𝐢𝐜𝐚𝐫𝐩𝐨 𝐀𝐦𝐢𝐥𝐜𝐚𝐫 𝐁𝐨𝐚𝐯𝐢𝐝𝐚 𝐒.𝐏𝐝, Diretora Jeral SEATOU, Sra. 𝐎𝐝𝐞𝐭𝐞 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚 𝐅𝐥𝐨𝐫𝐢𝐧𝐝𝐨, Assesor PARTSIPA, Diretur Nasional Apoiu Instalasaun Munisípius (MAE)  Sr. 𝐆𝐚𝐬𝐩𝐚𝐫 Hunu Gusmao forma Ekuipa Avansado tuir Despacho Sua Exeléncia Ministru Administrasaun Estatal (MAE) Númeru 48M.MAE/XII/2025 data 5 de setembro de 2025 hodi hala’o avaliasaun kondisaun mínimu iha Autoridade Munisipiu Covalima.

Avaliasaun kondisaun mínimu ne’e hola parte esforsu husi Ministeriu Administrasaun Estatal MAE nian atu garante katak Autoridade munisipál sira hala’o sira-nia knaar ho kualidade, transaparante, responsabilidade, tuir kritériu ne’ebé estabelese ona.

Avaliasaun kondisaun minimu ne’e prefere liu ba iha Presidenti Autoridade Munisípiu, Secretário Municipal dos Assuntos Sociais e as Organizasões, Sekretário Munisipal da Administrasão e Finanças, Sekretário Municipal de Planeamento e Desemvolvimento Integrado, Diretor/a Servisu Munisipal 19, no Kargu Xefia 96 iha Autoridade Municipio Covalima  relasiona ho kondisaun ne’ebé eziste iha Munisípiu Covalima hodi prepara ba Desentralizasaun Administrativa no Podér Lokál.

Ekuipa Avaliador sira halo avaliasaun kondisaun minimu ne’e jeralmente kobre área hotu ne’ebé inportante ba funsionamentu iha Autoridade munisípiu Covalima diskuti hamutuk ho Dirijentes Munisípiu sira haree ba dokumentasaun legal ne’ebé implementa maka foka liu iha area espesializada sira hanesan Jestaun Finanseira, relatóriu finanseiru, no asegura transparénsia ho akuntabilidade, Administrasaun no Rekursu Umanu, planeia ba atendimentu públiku, no efisiénsia servisu administrativu sira. Dezenvolvimentu Infra-estrutura Avalia kondisaun no jestaun ba projetu infraestrutura lokál, hanesan estrada, ponte, edifísiu públiku, transporte públiku no Mobiliarius sira ne’ebé utiliza iha Autoridade Municipal aleinde ne’e mós deskute kona ba Prestasaun Servisu Báziku Avalia oinsá munisípiu fasilita no asegura fornesimentu servisu esensiál ba komunidade, hanesan edukasaun, saúde, no saneamentu.

Atividade avaliasaun ne’e, hala’o iha Salaun Internál AMC ne’ebé dirije direita hosi Prezidente Autoridade Munisipíu Covalima, Sr.Miguel Armada Cardoso,Lic. Eco ho ninia lala’ok iha sesaun dahuluk nian, intervista Jerál husi Ekipa Avaliador, faze segundu halo diskusaun ho diresaun servisu munisipál, no komprova ho dokumentu hanesan evidénsia atu bele konvense hodi haree prosesu servisu durante ne’e, hafoin ikus liu ekipa avaliador halo vizita ba iha terenu hodi haree Projetu sira ne’ebé implementa iha terenu.

Projetu sira ne’e maka, hanesan Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisipal (PDIM) iha Munisipiu Covalima, iha área Edukasaun sei hare’e progresu implementasaun obra Ensinu Pre-eskolar, Ensinu baziku no implementasaun Merenda Eskolar; iha área Agrikultura hare’e liu kona-ba Irigasaun no Servisu Agríkola iha Munisipiu Covalima; área Obras Publika sei hare’e kona-ba konstrusaun ba Estrada Rural; área Saúde hare’e liu ba kondisaun Sentru Saúde, sei monitoriza mós atividade iha Setor Be’e no Saneamentu inklui Kondisaun Edifisiu Postu Admnistrativu no Sede Suku iha Munisipiu Covalima.

(𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐏𝐀𝐌 𝐂𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢𝐦𝐚).

(Portal Munisipal Covalima).

Loron 15 fulan Dezembru tinan 2025

Husi Diresaun Nasional Saúde Materno Infantil (DNSMI), Departamento Programa Imunizasaun (EPI), hala’o Avaliasaun Nasional Progresu Dezempeñu Programa Imunizasaun rejiaun sul durante loron rua, hahú husi loron Segunda feira, dia 15 Dezembru to’o dia 16 Dezembru tinan 2025 ne’ebé realiza iha salaun Administrasaun Munispíu Covalima. Atividade ida ne’e ho ninia tema “Hadiak Dezempeñu Programa Imunizasaun liu husi Evidénsia no Asaun.” Avaliasaun ida ne’e nia objetivu mak atu avalia progresu, identifika desafiu sira no hametin estratéjia implementasaun programa imunizasaun iha nível nasionál no munisípiu.

Atividade ida ne’e hetan partisipasaun husi Servisu Munisipál Saude Ainaro, Servisu Munisipál Saude Aileu, Servisu Munisipál Saude Manufahi no Servisu Munisipál Saude Covalima hamutuk ho Diretor sira, Xefe Departamentu ida-ida no responsável EPI husi Servisu Munisipál Saude Covalima. Partisipante sira diskute kona-ba rezultadu servisu imunizasaun, uza dadus no evidénsia iha planeamentu, no defini asaun konkreta hodi responde ba obstákulu sira ne’ebé hasoru iha terenu.

Atividade ida ne’e reforsa esforsu Governu liu husi Ministériu Saúde Timor-Leste hamutuk ho parseiru internasionál sira, hanesan Organização Mundial da Saúde (WHO), UNICEF, GAVI no Sua Excia Presidente Autroridade Munisipiu Covalima, atu garante imunizasaun ne’ebé di’ak, seguru no disponivel ba povu Timor-Leste, liuliu ba Inan sira no labarik sira iha nasaun tomak.

Diretora-Jerál Kuidadu Saúde Primária (DG KSP) dra Elizabeth Leto Mau, iha nia liamenon, hatete katak avaliasaun ida ne’e importante teb-tebés tamba bele ajuda Governu hodi haree klaru dezempeñu konkretu Programa imunizasaun iha munisípiu sira. Nia subliña katak desizaun sira tenke bazeia ba evidénsia no dadus ne’ebé loos, atu garante planeamentu no intervensaun sira iha futuru bele responde tuir nesesidade komunidade nian. Programa imunizasaun mak investimentu ida ba moris labarik sira no futuru nasaun. Tanba ne’e ami presiza hametin koordenasaun, responsabilidade no kompromisu husi hotu-hotu, husi nível nasional to’o munisípiu no posto saude iha teritoriu Pais ida ne’e.

Iha biban da ne’e Parseiru Governu Timor Leste UNICEF dtr, Ines Teodoru hato’o breves palavra; senti orgulhu tebes hamutuk hodi partisipa enkontru avaliasaun imunizasaun iha munisipiu Covalima, hamutuk ho dirijente superior no ofisial programa tipu sira husi Munisipiu haat mak hanesan Munisipíu Aileu, Munisipíu Ainaro, Munisipíu Manufahi no Munisipíu  Covalima, uluk nanai hato’o parabens ba Diretora-Jerál Kuidado Saúde Primária (DG KSP) dtr Elizabeth Leto Mau ho ekipa tomak ministériu Saude ne’ebe mak ita bo’ot ninia susesu  no atinjimentu bo’ot sira iha 2025, rejultadu hirak ne’e mak nudar sai testamuña, liga ba ita nia lideransa komprimisiu no orientasaun ba ekipa nasional no Munisipíu sira hodi atinji labarik hotu-hotu no pakote lisensia saude, nutrisaun no servisu saude publika ninia inklui imunizasaun rutina. Papel no responsablidade ba autoridade munisipíu ida-ida, importante tebes hodi forma no alkansa programa implementasaun no monitorizasaun programa saude. Iha biban ida ne’e hakarak hato’o mos parabens ba Presidente Autoridade Munisipíu Covalima, Directur Servisu Munisipal Covalima, pessoal saude sira ne’ebe lokaliza iha Centru Saude komunitaria, Postu saude no dedikadu hotu ne’ebe rekoñese tebes ho ita bo’ot sira ninia komprimisiu dedikasaun bele lori programa imunizasaun rutina to ba labarik  ida-ida iha ninia area kobertura. Kada Munisipíu atinjimentu  imunizasaun rutina ne’e sai nudar marka ida ba ita nia parseiru hahu husi prestasaun servisu no jestaun vasina hodi mantein Sistema korente malirin ida ne’ebe efetivo. Ita nia apoiu atu konjuta sira inklui iha Demand Generation haforsa no fo suporta ba Inan voluntariu saude komunitaria no hadia jestaun de dadus atu ajuda hasae liu tan kapasidade Sistema saude lokal hodi fornese pakote  servisu Saude ne’ebe integradu.

Sua Excia  Presidente Autoridade Munisipiu Covalima Sr. Miguel Armada Cardoso, Lic.Eco senti agradese tebés, tamba ohin loron ne’e avaliasaun ikus liu ba tinan 2025, antes ne’e hala’o ona iha parte Leste, Norte, raiklaran no ikus liu iha partes sul, hatudu katak imi nia unidade, imi nia servisu ne’e kapas, ohin loron koalia kona-ba tema ne’ebé iha mak Avaliasaun Nasional Progresu Dezempeñu, Programa Imunizasaun Rejiaun Sul. Ohin ha’u rona barak katak atinjimentu ba iha misaun ida ne’e la’o di’ak. Ne’e duni husu ba Diretur, Xefe Departamentu, Pesoál Saude hotu iha hanoin ida, vizaun ida, atu nune’e bele prepara a’an ba problema hirak  mak atu mosu iha futuru, mai ita kopera ba asuntu saude ne’e ho didi’ak, meus di’ak mak tenke vijita rutina ba Postu Saude no Centru Saude sira iha postu hodi dezamiña informasaun, ou bele mos dezamiña informasaun liu husi Asembleia Suku, Asembleia Postu administrativu hirak ne’ebé eziste iha ita nia munisipiu Covalima.

 Iha biban ida ne’e mos Sua Excia  Presidente Autoridade Munisipiu Covalima reafirma nia kompromisu atu kontinua sustenta programa nutrisaun no saúde ba komunidade, tamba imunizasaun konsidera hanesan parte esensiál iha garantia saúde labarik sira nian no prevene moras sira ne’ebé bele prevene liu husi vasina.

Durante avaliasaun, kada munisípiu apresenta relatoriu kona-ba progresu no obstákulu sira ne’ebé hasoru iha implementasaun programa imunizasaun. Relatoriu sira ne’e sei sai hanesan baze sólidu ba planeamentu atividade tinan 2026, atu garante servisu imunizasaun ne’ebé efikás no ekuitativu.

Copyright : Media Center Fokal Poin Munisipiu Covalima

© 2026 Covalima Municipal Authority