Autoridade Munisípiu Covalima liu husi Servisu Munisipal Aprovisionamentu hakarak inform aba publiku katak Autoridade Munisípiu Covalima loke hela no konvida kompaña sira ne’ebé iha interese no ejelibel atu bele mai compete iha konkursu públiku ida ne’e :
Atu asesu informasaun detaillu bele dawnload file pdf
Covalima, 12 Maiu 2026, Conservation International (CI) servisu hamutuk ho Ministeriu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta, PAM Covalima , SECAM AF, SECAM ASOC, Diretor Servisu Munisipal Agrikultura, Diretor Servisu Munisipal Agua e Saneamentu, Diretor Servisu Munisipal Seguransa Alimentar, Administrador Postu Tilomar no Fatumea, Xefe Suku Belulic Leten, Xefe Suku Nanu, Xefe Suku Beiseuc no Diretor Centru Juventude Covalima,Terça Feira ne’e estabelese Konsellu Jestaun bacias hidrograficas Mota Masin iha Munisípiu Covalima.
Republika Demokratika Timor Leste no Republika Indonesia fahe bacias hidrograficas transfronteira entre Timor Leste no Republika Indonesia hamutuk sanulu iha Sistema drenajen rua ne’ebe hale’u fronteira entre nasaun rua ne’e. Sistema drenajen Talau-Loes no Mota Masin, ho total hektares 465,601, mak ida ne’ebé boot liu hosi Sistema drenajen tranfronteira rua ne’e; hektares 285,719 (61%) lokaliza iha Timor-Leste no hektares 178,883 (39%) lokaliza iha Indonesia nian, ho área mota-ulun sira ne’ebé orijen iha nasaun ida no faktor ba sistema tasi hirak ne’e iha nasaun seluk. Nune’e, bacias hidrograficas Talau-Loes no Mota Masin oferese pontu partida estratéjiku sira ba implentasaun kompromisu bilateral sira liga ba jestaun bacias hidrigraficas.
Iha Timor Leste Projetu Management of Indonesian And Timor Leste Transboundary Wastersheds (MITLTW) foka ba munisípiu Covalima no Bobonaro, iha ne’ebé bacias hidrograficas Loes no Mota Masin vital ba subsisténsia lokál, agrikultura no asesu bee-moos. Area hirak ne’e ekolojikamente signifikativu tebes hodi suporta ekosistema oioin no komunidade rural hirak ne’ebé dependente maka’as ba rekursu natural. Objetivu hosi projeitu mak atu hametin jestaun bacias hidrograficas no kolaborasaun transfronteira hodi hadi’a seguransa bee, ai-han no vidamoris iha rejiaun ne’e.

Tamba ne’e, Reprezenta Country Director Conservation International Timor Leste ho pozisaun hanesan Team Leed Project TIWA Conservation International Timor Leste Sr. Natalino Babo Martins hatete projetu ida ne’e ita bolu naran TIWA no ita estabele iha nasaun rua Indonesia no RDTL mak hanesan Munisípiu Covalima ho Munisípiu Bobonaro, projetu ida ne’e ho nia durasaun tinan lima,hahu hosi 2025 to’o 2030 no mos hetan apoio finaseira hosi Global Enviroment Facility (GEF), neduni komesa hosi 2025 ate a data hahu iha faze koordenasaun, alvo mak komunidade no lider komunitaria sira, projetu ida ne’e iha pontu tolu importante atu estabelese, 1. Transfronteira diagnose Analisis, 2. Estabelese working group, 3. Estabelese konsellu jestaun hidrografika. Ne’e duni husu ba entidades no parseiru dezenvolvimentu sira hotu iha munisípiu Covalima nafatin iha kolaborasaun ida que maximu hodi bele finaliza projetu ida ne’e.

Reprezenta DG Floresta haktuir tan katak ohin ita halao sorumutu importante ida hodi oinsa atu halo jestaun bacias hidrografika, projetu ida ne’e implementa hosi ONG Concervation international no sai parseria importante ida iha Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta (MAPPF). Jestaun hidrografika nene servisu ida mais importante tebes hodi tau matan ba ekosistema bee-moos no garante seguransa bee, ai-han no subsisténsia komunidade iha bacias.

Diskursu hosi Prezidente Autoriddade Munisípiu Covalima; Agradese wain tamba Conservation International no Diresaun Geral Floreste iha hanoin diak atu halo jestaun ba iha mota masin, ita la kulia konaba fronteira maibe ita kulia konba mota masin ho hirak ne’e hotu, iha pais rua mak servisu hamutuk (RI & RDTL) ho objetivu atu hadia no jestaun ba ita nia rai liu-liu konserva mota no ambiente iha mota masin. Tamba sa mak hamosu jestaun hirak ne’e? Atu proteze ekosistem no biodiversidade hirak mak iha mota laran, utiliza bee no ai-horis sira no atu halo kontrola ida diak. Ho hirak ne’e lider komunitaria, autoridade lokal, Administrador postu, no mos tekniku sira hanesan SM-Agrikultura, SMASA, Diresaun Ambiental e Floresta no CITL automatikamente iha responsablidade atu halao jestaun. Signifika iha kontrolu no mos iha prevensaun ba ekosistem no biodicersidade sira mak ejiste iha Mota Masin.
Projetu jestaun bacias hidrograficas Indonesia no Timor leste (MITLTW) ho ninia objetivu atu garante jestaun kolaborativa ba ekosistema bee-mos no proteje segurnaca ai-han, bee no subsisténsia iha Mota Masin no Talau-Loes ne’ebé hale’u entre fronteira Indonesia no Timor-Leste.
Atividade estabelesimentu konsellu jestaun bacias hidrograficas ida ne’e partisipa hosi Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Sr. Miguel Armada Cardoso, Secretariu Administrasaun no Finansas, Secretariu Asuntu Sosiais, Team Leed Project TIWA Conservation International Timor Leste Sr. Natalino Babo Martins, Reprezenta DG Floresta Sr. …, Diretor Servisu Munisipal Agrikultura, Diretor Servisu Munisipal Agua e Saneamentu, Diretor Servisu Munisipal Seguransa Alimentar, Administrador Postu Tilomar no Fatumea, Xefe Suku Belulic Leten, Xefe Suku Nanu, Xefe Suku Beiseuc no Diretor Centru Juventude Covalima. Atividade refere realiza iha Salaun Administrasaun Munisipiu Covalima.
Copyright portal municipal Covalima



Covalima, 07 Maiu 2026-Prezidente Autoridade Munisipíu Covalima, Sr.Miguel Armada Cardoso marka audensia públika ho ho Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Saúde no Asuntu Sosiál, hodi halo aprezentasaun kona-ba Progresu Ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2026.
Audiénsia Públika ne’e lidera husi Prezidente Komisaun F, Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Gorumali Barreto, iha salaun AMC, akompaña hosi distintu deputadu no deputada hosi bankada Kunto, PD.
Media PAM



Covalima, 05 Maiu 2026, Ajustamentu Esbosu PAA Fiskal 2027 Munisípiu Covalima, Hamutuk ho Servisu Munisípal 20, Postu Administrativo 7, Inklui Gabinte PAM. Atividade refere realiza iha Salaun Administrasaun Covalima.
Iha Oportunidade ida ne’e Diretor Agência Planeamentu Sr. Afonso Nogueira Nahak hato’o agradese wain ba Diretores servisu Munisipal no Administrador Postu Administrativu hosi postu hitu katak ita ajusta ona template ida uluk hotu ona ka ita submete tia ona, maibe mai fali templete ida ne’ebé halo melloramentu hosi ita rasik, neduni ita rasik mak tenke ajusta, hare fila fali templete liu iha atividades no indikadores. Se iha aumenta, tenke tau osan, sukat ho rekursu ne’ebé iha, trasporte, no seluk seluk tan. Ohin ita tenke seriu no foku hodi hare asuntu hirak ne’e hodi labele prezudika iha loron oin mai, tamba dadaun ne’e ita esforsu atu halo, “hanesan ita hodi Ruin buka Isin, laos hodi Isin buka fali Ruin, hodi atividades mak buka osan, laos hosi osan maka buka atividade”. Neduni ita nia deadline mos besik liu, ida ne’e remata ita tenke hakat ba mini CRO, ami mai aprezenta deit ita boot sira nia osan, ita boot sira mak sei esplika. Depois de ida ne’e, ita ba iha konsellu koordenasaun municipal no to’o iha konselu konsultivo municipal. Husu ita hotu atu pasencia ho knar ne’ebé dadaun ne’e ita simu. Planeamento no monitorizasaun iha avaliasaun kondisaun minimu liu ba covalima hetan Bom. Hirak ne’e hotu, mai hosi ita boot sira (Diretores no APA) nia Esforsu no kolabarosaun diak, laos hosi diresaun Agência Planeamentu.
Secretario Munisipal Administrasaun no Finasas Sr. Aberto Moniz de Araujo ofisialmente Abertura no hato’o ninia diskursu; Atu dehan deit templete nene iha mudansa beibeik dalaruma balu hetan halo imi fudidu itoan ba asesor MAE Ninian, sempre iha mudansa hanesan fulan hirak liu ba, Haruka Diretor sira sempre prense fila fila atividade sira ba iha templete, hakarak ka lakoi ita iha munisípiu hanesan cavalo mandadu. Hanesan karau ne’ebé tu inus ka tau tali ba inus, banhira dada tenke lao tuir. Ida ne’e mak ita nia nesasidade. Ita ninia deadline to’o deit bainrua, dia 07 Maio 2026 tenke submete ba Sistema. Tamba ne’e submete Planu Asaun Annual ba 2027 tenke bazeia ba iha Konsellu Konsulitvo Munisipal, templete ne’ebé uluk ita boot sira priense ho idikador nene iha hitu deit maibe agora bele aumenta sanulu ba leten. Neduni hanesan Secretrio Administrasaun Finansas Munisípiu Covalima hanesan PAM ezersisiu fo orientasaun ba Diretores no Administrasaun Postu Administrativo sira atu priense tuir nesasidade ne’ebé mak iha, maibe hare ba koluna hirak ne’ebé Asesor Partisipa ho Diresaun Planeamentu sira tau sinal kor mean ita boot sira bele priense. Tamba ne’e mak foin dadauk osan ne’ebé ita tau ona hamutuk 11.000.000 miloens submete ba iha kapital menor no kapital dezenvolvimentu sei tomak maibe agradese tamba elaborador ba templete sira nene, sira husu mai ita covalima ba backup sira. Neduni ita tenke louva ba ita nia Asesor Partisipa Munisípiu Covalima maka Backup hotu Asesor sira husi Munisípiu sira seluk, inklui Ministériu Administrasaun Estatal husu Apoiu durante Semana ida. Ho hirak ne’e labele dada tempo, ita nia atividade sira ne’e tenke tuir osan “ Activities follow money, not money follow activities “. Hanesan Diretor Planeamentu hatete Ruin mak Buka Isin laos isin mak Buka Ruin.
Asesor Partisipa Sr. Ergilio F. Vicente mos salienta tan katak ajustamentu Planu Asaun Annual nesasariu no hanesan rekezitus ida oinsa munisipiu Covalima bele hakat ba poder lokal. Se munisípiu Covalima hakat ona ba poder lokal, munisípiu rasik mak sei produs ninia planu asaun annual. Kuandu hakat ona ba poder lokal templete ba PAA munisípiu rasik mak dezenvolve tuir hirarkia, primeiro; objetivu dezenvolvimentu sustentavel, kabe ba planu estrategiku dezenvolvimentu nasional, planeamentu dezenvolvimentu munisípal ho Planu Asaun Annual. Husu ba Diretor no APA sira hodi atensaun atu aprende didiak, ba oin ita rasik mak sei kria lao, ema nasional mak halo, tamba hirak ne’e ba dezenvolvimentu kontekstu munisípiu Covalima, entaun husu ba Diretor no APA sira tenke domina saida mak naran programa, sub-programa, indikador, baseline no metas, tenke dominiu tamba ita boot nain rasik mak sei kria no hirak ne’e prosesu ida husi parte kapasitasaun. Se tinan oin ita tama ba poder lokal Director ida-ida tenke halo ninia planu asaun annual depende ba ita boot sira ninia kompetensia rasik no mantein hirarkia ne’ebé iha koneksaun, ne’e laos buat fasil ida.
Copyright portal municipal Covalima









Covalima,04 Maiu 2026, Sorumutu koordenasaun nasional ba konsulta sidadaun OJE 2027 ida ne’e ofisialmente hato’o liafuan benvindu no abertura hosi Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Sr. Miguel Armada Cardoso, Lic.Eco, preside mos hosi Diretor Jerál Ministériu Finanças Sr. . Jose Alexandre Carvalho, Reprezenta Ministériu Saúde, Reprezenta MAPPF, reprezenta MOP inklui EDTL no BTL no Ministériu Turizmu no Ambiente.
Diretor Jerál Minisériu Finanças Sr. Jose Alexandre Carvalho hateten atividade konsultasaun públika ba OJE 2027 Ministériu halo ho autoridade no sosiedade sivil sira iha munisípiu Covalima nene ho intensaun atu asegura orsamentu Jerál Estadu. Tamba orsamentu jerál do Estadu lao prepara deit hosi instituisaun estadu maibe importante mak tau prioridade ba interese komunidade. Neduni konsulta sidadania ita halao beibeik tia ona, maibe hakarak submeter deit, ita utiliza deit fundu ka nuasa CCM ninia nian, maibe ita sei la utiliza regras tomak ka prosedur tomak ne’ebe CCM ninia, tamba ne’e hanesan diskusaun normal ida atu hato’o opiniaun konaba dezenvolvimentu iha Covalima. Ita halibur malu iha ne’e hanesan parte ida prosesu nasional hanran “konsulta sidadaun ba oramentu jerál estadu 2027 “ prosesu ida ne’e reflete komprimisiu governu ninia atu asegura OJE laos deit prepara hosi instituisaun sira maibe bazeia ba sidadun sira nia lian ka sira nia hanoin. Kontribuisaun ita boot sira nia ba loron ohin importante tebes, Ministériu Finanças mos hakarak komprende katak saida mak dezafiu prinsipal ne’ebe komunidade Covalima hasoru! Oinsa dezafiu sira ne’e afeita komunidade nia moris lor-loron no solusaun saida mak ita boot sira propoin? Hakarak proin para Governu tau iha asaun.
Iha okaziaun ida ne’e Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima salienta ba Diretor no Xefe Departamentu hotu, tantu servisu delegasaun territorial sira atu kontrola kualker projeitu hirak mak utiliza Orsamentu Jerál do Estadu hodi bele garante kualidade no utilizasaun Orsamentu Jerál do Estadu ho dignu no lolos. Iha oportunidade ida ne’e sei iha diskusaun klean ba pilar hirak ne’ebé ita mensiona, liu-liu ba iha pilar hirak hanesan kapital social, kapital infraestrutura, ekonomia no boa governasaun. Buat importante sira ne’e ita hirak ne’e sai nudar autor ba desizaun, autor ba pensamentu, hanoin mak la loos, rezultadu mos sei la loos. Ne’ebé obrigatoriamente labele husik hela fatin ida ne’e, tenke hanoin ne’ebé diak ba rai ida ne’e, ba rai ida ne’e nia diak, involve mos ita boot sira nia diak, hau fiar katak ita boot sira hatudu rejultadu ida ne’ebe diak.
Atididade refere partisipa hosi autoridade lokal hanesan Diretores Servisu Munisipal no Diretores delegasaun territorial, Kargu Xefia Sira, Partido Politikus no parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé hakanar a’an iha Covalima. Sorumu refere realiza iha salaun administrasaun munisípiu Covalima.
Copyright portal municipal Covalima







Covalima, 04 Maio 2026, Prezidente Autoridade Múnisipíu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso, akompaña hosi Sekretáriu Munisipal Administrasaún Finansas, Alberto Moniz de Araújo, Sekretáriu Planeamentu Investimentu Dezenvolvimentu Integradu Sr. Caetano dos Santos Ribeiro, prezide serimónia Isár Bandeira Nasionál iha semana dahuluk fulan Maiu tinan 2026.

Diskursu hosi Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima “ primeiro hakrak hato’o hela konaba ita nia disiplina, liu-liu iha isar bandeira.
Segundo hakarak hato’o mos agradese ba hotu-hotu tamba ita hotu ninia servisu hamutuk hodi bele hamos ita nia auto-estrada sai mos itoan, ho ninia rejultado dia 11 de março 2026 ita simu rejultadu diak.
Terseiro ita sei iha vijita fulan jullu hodi hetan avaliasaun ikus liu hodi deside ka fo sai iha fulan setembro ou outobro, se avaliasaun ikun ne’e mak Covalima passa, automatikamente iha loron 28 de Novembro 2026 publika sai ona katak Covalima bele hakat ba iha poder lokal. Ho espransa katak fulan jullu Covalima nia emar hatudu ba Nasaun, hatudu ba ninia rezultadu, buat ida que diak, automatikamente iha rezultadu ne’ebe garante katak Covalima mos suksesu.
Ho hirak ne’e husu ba instituisaun sira hotu iha Covalima iha deskonsentrasaun, tamba ida ne’e tau hanoin hamutuk, husi nivel alto mai to’o postu, suku no servisu delegasaun territorial sira hotu atu prepara a’an. Hakarak saida mak ita hahu! Se ita hahu, hahu hosi ne’ebé? Tenke ser hatene ita nia planu estrategia diak ida hodi garante atu simu poder lokal. Neduni persija ita hotu ninia partisipasaun, kolaborasaun no komitmentu atu eleva rai Covalima.
Serimónia isar bandeira ne’e hala’o iha, resintu Autoridade Administrasaun Covalima, ne’ebé partisipa hosi, Comando Munisípiu Covalima, Diretores/as Servisu Munisipais, Doretores/as Servisus Delegasaun Territoriál, Xefe Departamentus inklui funsionárius sira hotu.
Portal Munisipal Covalima
𝗠𝗲́𝗱𝗶𝗮 𝗣𝗔𝗠 𝗖𝗼𝘃𝗮𝗹𝗶𝗺𝗮









Ha’u-nia lia-menon ba oan-kiak na’in-haat iha Covalima: “IMI SEI LA MESAK”
Covalima, 28 Abríl 2026
Ha’u-nia fuan todan tebes bainhira ha’u to’o iha Suku Matai.
Ha’u mai ne’e la’ós de’it nu’udar Prezidente, maibé nu’udar aman no maun ida ne’ebé hakarak hako’ak no rona imi-nia lian-tanis. Inundasaun iha Sábadu liubá lori tiha buat barak, inklui inan-aman ne’ebé sira hadomi. Maibé ha’u mai atu hateten: imi sei la la’o mesak iha nakukun laran.
Bainhira ha’u hasoru foin-sa’e na’in-haat ne’e, ha’u sente sira-nia laran-kanek ne’ebé kle’an. Tan ne’e, ha’u promete ona ba sira no ba família tomak katak, iha fulan rua nia laran, uma foun ida sei hari’i hodi sira bele iha fatin seguru hodi hela ba.
Ha’u mós sei la husik sira lakon esperansa ba futuru, ha’u sei buka dalan atu apoia sira-nia estudu no ajuda oan-feto dahuluk atu hetan serbisu, nune’e nia bele sai ai-hun ne’ebé hamriik metin hodi tau matan ba nia alin sira.
Ha’u rona istória kona-ba Saudozu Alcino da Costa Afonso no Mariana dos Santos. Sira na’in-rua mak ezemplu husi ema Timór ne’ebé badinas, moris simples hodi servisu rai no hakiak animál ho domin.
Trajédia ne’e akontese tanba de’it sira hakarak hatudu sira-nia domin ba família, hodi fila husi toos ba vila. Maski sira luta maka’as hasoru bee-boot ne’ebé mai derrepente, natureza iha planu seluk. Maski sira husik hela ita, sira-nia domin ba oan sira mak sei sai naroman ba ita hotu atu ajuda oan kiak sira ne’e.
Ha’u foti kompromisu: nu’udar Xefe Estadu, ha’u sei asegura katak esperansa foun sei moris fali iha fatin ne’ebé agora nakonu ho matan-been.







Pontu Vokal Portal Munisipal Munisipiu Covalima:
Covalima, 27 Fulan Abril Tinan 2026, Halao anunsia konkursu ba Projetu PDIM 2026 ida ne’e iha Autoridade Municipál Covalima bazeia ba artigo 28 hosi Diploma Minísterial No. 19/2023, 16 Outobru konvida empreza lokal pré-kualifikadu sira ne’ebé sede iha Autoridade Munisípal Covalima atu hatama ita nia proposta hodi halo konstrusaun Obras publika konaba :
| No. | Lista Projeitu ba implementasaun | Kusto projeitu ($) | Obs |
| 1 | Konst. Kanal irigasaun Tafara | 188,722,70 | |
| 2 | Konst.Postu saude no rezidensia pessoal mediku Fatuloro suco Taroman | 389,258.43 | |
| 3 | Konst.Postu saude no rezidensia pessoal medicu Suai Loro | 360,831,95 | |
| 4 | Konst.Postu saude no rezidensia pessoal medicu sucu ucecai | 406,873,44 | |
| 5 | Konst.Postu saude no rezidensia pessoal mediku sucu Casabauc | 352,623,02 | |
| 6 | Konst.Postu saude no rezidensia pessoal mediku Suku Matai | 369,536,44 | |
| 7 | Rehabilitasaun baleta Merkadu Tabako Lot mota karau ulun | 144,378,76 | |
| 8 | Konst.edifisiu servisu Munisipal Agrikultura Covalima | 214,370.61 | |
| 9 | Konst. Merkadu postu Fohorem | 122,836.20 | |
| 10 | Ehabilitasaun be’e mos Aldeia Manulor Postu Maucatar | 43,802,65 | |
| 11 | Re- habilitasaun mini Merkadu postu Fatululik | 54,211,95 | |
| Total orsamentu | 2,647.446.16 |
Bele hare Pdf iha anexo :
Covalima, 21 Abríl 2026, Reuniaun ida ne’e ofisialmente abertura hosi Vise-Ministru Infraestrutura Julio do Carmo, preside hosi Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima Sr. Miguel armada Cardosos, Lic.Eco, Inspector do GIA-MOP Sr. Nunu Sereno, Reprezenta Prezidente komisaun funsaun públika ho partisipante total 136 pessoa mai hosi 34 linha ministerial. reuniaun refere realiza iha salaun administrasaun Munisípiu Covalima.



Inspector do GIA-MOP Sr. Nunu Sereno, hato’o ninia diskursu : Agradese wain ba Aman Maromak haraik ona saude diak mai ita hotu ne’ebe ohin loron bele hamutuk iha salaun administrasaun Munisípiu Covalima, hodi halao enkontru trimestral primeiro iha tinan 2026. Enkontru regular ida ne’e hahu kedas iha tinan 2017 hosi coordenasaun entre gabinete inspesaun auditorial, Komisaun funsaun públika, inspetor geral de estado, bazeia ba kompetensia ne’ebe define iha regimentu interna númeru 237/2021/komisaun funsaun públika. Ne’ebé kontempla iha planu komisaun inspesaun auditoria komisaun funsaun públika hodi hatan ba inisiativa no kompremisiu hakotu ona hodi realiza enkontru trimestral ho inspetora ho auditoria sira iha administrasaun publika, komforme ho reuniaun iha trimestral Segundo ne’ebé realiza iha data 25-26 juñu 2025 iha fatin ida ne’e duni salaun administrasaun munisípiu Covalima Indika Gabinete Inspesaun Auditoria iha Minísteriu das Obras Publica sai nudar organizador ba regulara trimester primeira iha tinan 2026. Objetivo hosi reuniaun ne’e ami fahe ba rua : 1. informa no atualiza kona-ba servisu inspesaun auditoria no asuntu tratadu sira seluk, nune bele reforsa no hametin papel servisu inspesaun auditoria sétor publiku liu hosi supervision no avaliasaun. 2. Objetivu espesial : espesifiku inspetorial entre inspetor auditoria sira adminsitrasaun publiku fahe ba parte hat :1. Atu partilla informasaun relasiona servisu inspesaun auditoria 2. intensifika no fortalese servisu inspesaun auditoria iha administrasaun publiku, 3. deskuti no solusiona subtansia sira ne’ebe efeita realtivo autoriza auditoria no mos knar inspesaun auditoria, 4. hatun medidas no kualker difikuldade ne’ebé Inspetor Auditoria sira infrenta. Sua Excia Sira hotu tema ba reuniaun ohin loron ninia mak “hametin no haforsa papel auditoria interna hodi promove boa governasaun iha instituisaun estadu” Tema ne’ebé ami foti importante ba inspector auditoria sira hodi bele apar, akompaña no tulun hodi kontrola servisu ida diak atu bele kolabora no iha responsablidade ba servisu tuir lei no regulamentu para apoiu prosesu dezenvolvimentu nasional iha aspeito hotu-hotu.
Reprezenta Prezidente komisaun funsaun públika hatete Atu garante ba atividade inspetor Auditoria iha liña ministeriais sira persija regulamentu, hodi nune kada trimestral tenke hasoru malu para esclarese problema saida mak infrenta iha kada isntituisaun, tanba instituisaun sira quaze la hanesan iha ninia prosedimentu ne’ebé kompleksidade tebes, hirak ne’e persiza tau hamutuk hodi sai esbosu ida, atu bele promove tuir tema “hametin no haforsa papel auditoria interna hodi promove boa governasaun iha instituisaun estadu” governasaun ida lao diak tenke iha inspesaun no auditoria ida mais forte para bele garantia ninia efisensia no efikasia ba prosedimentu lei hirak ne’ebe implementa iha ida-ida ninia Instituisaun.
Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima salienta tan; Iha ne’e hau sei sita buat tolu ida, hodi fo hanoin ba ita hotu, liu-liu hau nia munisípiu Covalima, temporariamente kargu ne’ebé iha ami nia kaba’as, ne’e todan ida mak husik hela iha ita nia kaba’as atu leba ba, entaun liu hosi ami nia lema “ sudi mutu tau mutu ba Covalima nia ilas “ ida ne’e mai hosi katuas makaer fukun sira nia lema, laos ami mak foti. Hatudu katak ida ne’e mak ita sudi mutu iha fatin ida ne’e, tau mutu ita nia hanoin diak sira hodi partilla mai ami Covalima. Neduni tema ida ne’e tau importansia ba ita hotu, primeiro liña kordenasaun servisu ne’ebeé mak diak, automatikamente ita bo’ot sira partilla informasaun liu hosi meus rua mak hanesan liña kordenasaun horizontal no liña kordenasaun vertical. Segundo liu hosi liña kordenasaun rua mak mensinoa mak mensiona liu ba, bele identifika problema, problema hirak ne’ebe ita hetan, tau iha meja buka nia solusaun, basa problema sai odan ba loron aban. Terseiru sujere ba lideransa munisípiu Covalima liu-liu ita hirak ne’ebe dadaun ne’e assume hela kargu hanesan PAM, Secretario, Diretor/a no kargu Xefia sira hotu, toma atensaun hodi rona klean, para bele intende buat hirak ne’ebé trasmite mai ita hotu, tamba ukun ne’e ita hotu ukun, nai ulun sira tur iha oin sira ne’e ukun hotu, se ukun hela ne’e mak hakat sala problema mos ba ita, ho nune rona no komprende klean inspesaun auditoria ninia prosedura , hanoin furak ruma, oin nusa prosesa tomak para ita bela hakat, se lae, dala barak mos ita matenek haluha tia sasan hirak ne’e, ita persija kadi ita nia a’an, automatikamente fasil atu implementa, ida ne’e mak maizumeus hakarak partilla hela.

Vise-Ministru Infrastrutura, Júlio do Carmo hateten, promove buka identifika lakunas sira nebe maka ita infrenta, buka atu hadia/haloos, nunee atu garante ba atividade auditor no Inspetro sira persija tebes. Governasaun Lao ho diak tenke iha instepasaun no auditoria nebe forte atu bele garantia prosesidimentu ou lei sira ne’ebe ita inplemta iha ida idak nia instituisaun. Tenke halo monitorizasaun, fiskalizasaun ne’ebe efetivu atu servisu sira iha instituisaun lao ho diak, tenke servisu ho disiplina.












Covalima, 20 Abril 2026, Preside husi Excêlentisimo Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso, Lic.Eco no Excêlentisimo Diretór Geral Dezenvolvimento Lokal-MAE, Sr. Virgílio da Costa, hamtuk ho Ekipa realiza formasaun planeamnetu no jestaun instrumentu dezenvovimentu municipal ba iha Secretario Munisipal Nain Tolu (SECAM AF, SECAM ASOC & SECAM PIDI), Diretores servisu munisípal sanulu resin sia, Xefe Departamento no Xefe Lokal nain-60, ho mos Administrador Postu Administrativu husi Postu Hitu. Atividade refere realizasa iha salaun CNE aldeia Tabaco Loot, Suku Debos Postu Administrativo Suai Munisipíu Covalima.


Excêlentisimo Prezidente Autoridade Munisipíu Covalima, Sr. Miguel Armada Cardoso, Lic.Eco hato’o ninia diskursu “ formasaun ne’e importante ba ita, formasaun ne’e laos hanorin deit ita, maibe formasaun ne’e, atu ita kadi beibeik buat balu ne’ebé ita haluha ona, buat balu ne’ebé ita hanoin hetan maibe hanoin la to’o, atu aumenta hodi fo hanoin ba malu. Neduni formasaun ne’e furak, formasaun ne’e diak ba ita, tamba ida ne’e mak agradese ba iha DGDL halo ona planu furak hodi fó formasaun ba ita hirak iha ne’e. tamba dala barak hatete ami hatene ona maibe dala barak mos ita haluha ona, tamba loron ba loron ita halao ita nia knar, dala barak ita la susesu tamba ida ne’e mak iha formasaun. Iha buat rua mak kulia iha ne’ebá “Planeamentu no Jestaun dezenvolvimentu munisipal” ita hatene katak planeamentu ne’e saida? Iha planeamentu nene atu halo saida? Ita persija define didiak sasan hirak ne’e! planemantu mak prosesu atu dezenha objetivu hodi atinji metas. Ne’e mak Prosesu ida, dala barak realiza ona planu, estratejiku, planu orsamentu, Planu Asaun Annual, planu dezenvolvimentu, ne’e mak planu lao hela. Metas ida ne’e atinji ka lae? Jestaun mak saida? Jestaun mak prosesu atividade ne’ebé mak liu hosi planu, organiza, atualiza no kontrola hodi bele atinji metas, buat hirak ne’e kuando lao automatikamente ema bolu buat ida hanaran 4M ( Man, Money, Material & Machine) ida ne’e kompletu ona. Ema iha, osan iha, material iha no makina iha, kompletu maibe dala barak ita lao ladun diak tamba ida ne’e mak persiza formasaun laos ita boot sira mesak, inklui mos PAM. Favor ida kaundu formasaun lao aproveita didiak, automatikamente orador sira prepara materia kompletu ona, atu nune bele aplika iha diresaun ida-ida hodi lori munisípiu Covalima hakat ba oin. Ita ida-ida tula ba ita nia kaba’as, responsablidade ida ne’e ba iha Secretariu ida-ida (SECAM AF, SECAM ASOC & SECAM PIDI), Deretores Servisu Munisipal hotu, Xefe departamentu no xefe lokal sira hotu. Mai para aprende, hodi komprende se banhira avaliasaun Covalima bele passa ba iha “ Muito Bom” hodi simu poder lokal iha futuru. Tenke mai ho objetivu katak Covalima tenke ba oin, tamba desizaun iha ita nia liman, hau hatete beibeik ona “autor ba pensamentu, autor ba desizaun, se ita tur sira ne’e mak tur dehan ita hirak ne’e mak lider, ita hirak ne’e mak superior, se ita foti desizaun sala, ba oin ita nia oan sira sei hatete PAM ida ne’e mak lidera rai ida ne’e hamutuk ho Secretariu, Diretores, Xefe Departamentu no Xefe lokal sira ne’e lao lalos mak sasan hirak ne’e lao Lalos nene! Neduni hau fiar katak ita boot sira bele.
Ikus liu hato’o agradese ba DGDL ho ninia ekipa tomak hodi bele partilla ka desamiña informasaun ba ami hotu iha munisipiu atu nune’e ami nia preparasaun ba buat balu mak ami haluha karik, ami fiar katak ho buakai sira ne’ebé fó mai ami sai nudar sasukat ida no odan ba loron aban.


Excêlentisimo Diretór Geral Dezenvolvimento Lokal-MAE, Sr. Virgílio da Costa hato’o diskursu Primeti hau apresia ba munisipiu Covalima tamba aprezenta ona planu dezenvolvimentu munisipais ne’ebé mak foin dadaun iha avaliasaun kondisaun minimu, ida ne’e atu reforsa, liu husi ami nia formador sira husi diresaun planeamentu munisipais, ohin marka prezensa iha ne’e, primate para aban bain rua sira bele kontinua formasaun ida ne’e tuir ida-ida ninia unidade, iha ne’e iha formandu nain rua Doutora Vanesa no Doutora Marques ne’ebe espesial iha area ida-ida, akompaña ho xefe departamentu hodi ba iha planu estratejiku munisipais no sei lori ita boot sira ba iha finalidade formasaun ida ne’e. No oinsa mak ita boot sira bele, liu-liu estrutura munisipais sira, bele komprende didiak ninia papel ligadu ho oinsa atu halo planu ida que diak, planu ida que adekuadu ho diresaun sira seluk ne’ebé mak ejiste iha munisipiu Covalima, ita hakarak Covalima mos maio agora bele passa ba poder lokal tamba ida ne’e mak esforsu ida ne’e ita halo, tuir Sua Excia Ministru Adminsitrasaun Estatal ninia materia aprezentasaun Avaliasaun kondisaun minimu liu ba katak parte nasional sei fo asistensia tekniku liu husi formasaun, konsistensia ida ne’e maka fahe ekipa ba DJSMAL, INAP no DGDL ita halo formasaun, hau husu nafatin ita nia kolaborasaun hamutuk ho ami nia ekipa tamba materia ida ne’e util tebes bai ta boot sira nia servisu ba oin.

Ne’ebé mak agora dadaun ita sei halao hela. Fulan oin mai ita sei iha tan avaliasaun. Tamba ida ne’e rekomendasaun ba ita hirak ne’ebé iha autoridade munisipiu Covalima, bele redus numeru kontradesimentu hirak ne’e, bele atinji ona ba iha numeru ida ne’ebé diak para to Segundo faze Covalima bele hetan valor ne’ebé diak. Komitmentu Diresaun Geral Dezenvolvimentu Lokal hahu kedas inisiu, ita hahu ho planu dezenvolvimentu munisipal ne’ebé mak realiza ona, tuir mai ho planu dezenvolvimentu komunitaria e sei halo tan atividade seluk tan. Tan ne’e ami husu ba Nai Prezidente munisipiu Covalima nafatin iha liña kordenasaun, komunikasaun diak, ligasaun servisu sira lao diak, para ami prontu nafatin atu bele fó asitensia tekniku ba kualker dezafiu sira ne’ebé munisipiu Covalima hasoru, importante mak bele imforma mai ami, para ami bele trasa iha ami nia planu hodi tinan oin mai kontinua halao formasaun ba iha asisténsia tékniku.
Coppyright hosi Portal Munisipal Covalima





© 2026 Covalima Municipal Authority